Prve džamije: Kuba i Poslanikova džamija
Kada je 622. godine Poslanik ﷺ prešao iz Mekke u Medinu – Hidžra, s kojom počinje islamsko računanje vremena – prva džamija podignuta je u Kubau, naselju na ulazu u Medinu. Zato se Kuba džamija smatra prvom džamijom u historiji islama.
Ubrzo potom u samoj Medini sagrađena je Poslanikova džamija (El-Mesdžid en-Nebevi). Bila je to jednostavna ograđena površina: zidovi od ćerpiča, stubovi od palminih stabala i krov od palminog lišća nad jednim dijelom, dok je ostatak bio otvoreno dvorište. Uz nju su bile odaje Poslanikove ﷺ porodice.
Ta džamija nije bila samo mjesto namaza. U njoj se učilo, savjetovalo, primale su se delegacije i dijelila pomoć. Njen raspored – dvorište, natkriveni dio uz zid okrenut kibli – postao je obrazac za brojne kasnije džamije.
U prvim mjesecima muslimani su u namazu bili okrenuti prema Jerusalemu, a šesnaestak mjeseci nakon Hidžre kibla je promijenjena prema Kabi u Mekki. Od tada je svaka džamija na svijetu okrenuta prema Kabi, oko koje se nalazi Mesdžidu-l-Haram – najveća džamija na svijetu, proširivana od prvih halifa do danas.
Dijelovi džamije i kako su nastali
- Mihrab
- Niša u zidu kible koja pokazuje smjer namaza. Prve džamije je nisu imale; udubljeni mihrab se prvi put spominje početkom 8. stoljeća, pri obnovi Poslanikove džamije u vrijeme halife Velida I.
- Minber
- Uzdignuto mjesto s kojeg se drži hutba. Poslanik ﷺ je hutbu držao s jednostavnog drvenog minbera s tri stepenice, a kasniji minberi postali su prava umjetnička djela od drveta i kamena.
- Minaret
- U prvim džamijama ezan se učio s krova ili drugog uzvišenja. Kule za ezan javljaju se u doba Emevija, a minaret je s vremenom postao najprepoznatljiviji znak džamije.
- Kupola
- Rane džamije imale su kupole tek nad mihrabom; kod Osmanlija velika centralna kupola postaje srce cijele građevine.
- Avlija i šadrvan
- Dvorište ispred molitvenog prostora i česma za abdest – mjesto okupljanja i odmora, naslijeđeno još od otvorenog dvorišta Poslanikove džamije.
Doba Emevija i Abasija (7.–10. stoljeće)
Kako se islam širio, džamije su nicale u novim gradovima. Velika džamija u Kairuanu (današnji Tunis) osnovana je 670. godine, kada je vojskovođa Ukba ibn Nafi osnovao i sam grad. Današnja građevina najvećim dijelom potiče iz 9. stoljeća, a njen minaret jedan je od najstarijih sačuvanih minareta.
U Damasku je halifa Velid I od 705. do 715. godine na mjestu ranije crkve podigao Emevijsku džamiju – s velikim dvorištem, molitvenom dvoranom sa tri broda i zlatnim mozaicima. Ona je postala uzor velikim gradskim džamijama u cijelom islamskom svijetu.
Abasije su gradili u ogromnim razmjerama. Velika džamija u Samari (848–851) bila je u svoje vrijeme najveća džamija na svijetu, a njen spiralni minaret Malvija i danas stoji. U Kairu je Ahmed ibn Tulun od 876. do 879. podigao džamiju koja je jedna od najstarijih u Egiptu sačuvanih u izvornom obliku.
Od Kordobe do Timbuktua i Kine
Na zapadu islamskog svijeta Abdurrahman I započeo je 785. godine gradnju velike džamije u Kordobi, koja je kroz naredna dva stoljeća više puta proširivana. Šuma stubova s dvobojnim lukovima učinila ju je jednom od najpoznatijih građevina srednjovjekovne Evrope; od 13. stoljeća služi kao katedrala.
U Zapadnoj Africi džamije su se gradile od nepečene zemlje i drvenih greda koje vire iz zidova. Džingerber džamija u Timbuktuu podignuta je 1327. godine, u vrijeme malijskog vladara Manse Muse, a današnja Velika džamija u Dženeu, sagrađena 1907. na mjestu starije, najveća je građevina od nepečene zemlje na svijetu.
Muslimanski trgovci donijeli su islam i u lučke gradove Kine. Predaja povezuje džamiju Huaišeng u Guangdžou s prvim stoljećem islama, iako tačna godina gradnje nije pouzdano utvrđena. Kineske džamije često su građene u stilu tradicionalnih hramova, s dvorištima i krovovima zakrivljenih ivica.
Perzija, Seldžuci i Mogulsko carstvo
U Iranu i Srednjoj Aziji razvio se plan sa ejvanima – visokim nadsvođenim portalima koji se otvaraju prema dvorištu. Džuma džamija u Isfahanu rasla je stoljećima i najbolje pokazuje kako je nastao raspored sa četiri ejvana.
Na početku 17. stoljeća u Isfahanu je podignuta Šahova (danas Imamova) džamija, prekrivena plavim keramičkim pločicama. U Lahoreu je mogulski car Aurangzeb od 1671. do 1673. sagradio džamiju Badšahi, jednu od najvećih džamija Indijskog potkontinenta.
Osmanske kupole
Osmanski graditelji stavili su u središte džamije veliku centralnu kupolu, okruženu polukupolama i vitkim, olovkastim minaretima. Najpoznatiji među njima, Mimar Sinan, podigao je u Istanbulu Sulejmaniju (1550–1557), a u Edirni Selimiju (1568–1575), koju je smatrao svojim majstorskim djelom.
Taj stil proširio se cijelim carstvom – od Kaira do Budima – i snažno obilježio izgled džamija na Balkanu.
Džamije u Bosni i Hercegovini
Prve džamije u Bosni i Hercegovini grade se u 15. stoljeću. Careva džamija u Sarajevu prvi put je podignuta 1457. godine, a današnja zgrada potiče iz sredine 16. stoljeća. Gazi Husrev-begova džamija (1530–1531) najveća je i najpoznatija osmanska džamija u zemlji.
Mnoge stare džamije razorene su u ratu od 1992. do 1995. godine i kasnije obnovljene u izvornom obliku: Aladža džamija u Foči, sagrađena 1550, ponovo je otvorena 2019, a Ferhadija u Banjoj Luci, iz 1579, 2016. godine.
Džamije danas
Danas džamije stoje na svim kontinentima – od velikih gradskih džamija do malih mesdžida u stambenim zgradama. Mnoge od njih još nisu ni na jednoj mapi.
Zato gradimo mapu džamija svijeta zajedno: ako znaš džamiju bez fotografije ili s netačnim podacima, dodaj svoju fotografiju i podatke – tvoje ime ostaje uz doprinos.
Izvori
Tekst je sažetak općepoznatih historijskih podataka; za detalje pogledaj članke Wikipedije:
- Quba Mosque
- Prophet’s Mosque
- Mihrab
- Minbar
- Minaret
- Great Mosque of Kairouan
- Umayyad Mosque
- Great Mosque of Samarra
- Mosque of Ibn Tulun
- Mosque–Cathedral of Córdoba
- Djinguereber Mosque
- Great Mosque of Djenné
- Huaisheng Mosque
- Jameh Mosque of Isfahan
- Badshahi Mosque
- Süleymaniye Mosque
- Selimiye Mosque
- Emperor’s Mosque (Sarajevo)
- Gazi Husrev-beg Mosque
- Aladža Mosque
- Ferhadija Mosque