Sahih el-Buhari
صحيح البخاري
Muhammed ibn Ismail el-Buhari · u. 256. h.
Smatra se najvjerodostojnijom knjigom nakon Kur'ana. Buharija je u nju uvrstio samo hadise koji ispunjavaju njegove vrlo stroge uslove.
Hadisi iz ove zbirke (1.209) →Uvod u hadisku nauku
Hadis je predaja o onome što je Poslanik ﷺ rekao, uradio ili prešutno odobrio. Ovdje ukratko objašnjavamo kako su hadisi prenošeni i zapisivani, kako učenjaci procjenjuju njihovu vjerodostojnost i koje su najpoznatije zbirke.
Riječ hadis na arapskom znači govor ili vijest. U vjerskom smislu hadis je predaja o riječima, djelima, prešutnom odobravanju i osobinama Poslanika ﷺ. Sunnet je put Poslanika ﷺ koji se iz tih predaja upoznaje, pa se ova dva pojma često koriste kao sinonimi.
Hadis je, uz Kur'an, glavni izvor islamskog učenja. Kur'an kaže da je Poslanik ﷺ poslan da ljudima objasni ono što im je objavljeno (En-Nahl, 44) i naređuje pokornost njemu (En-Nisa, 59 i 80; El-Hašr, 7). Hadisi tako objašnjavaju Kur'an i pokazuju kako se on živi: kako se klanja, posti, daje zekat i obavlja hadž.
Riječi koje Poslanik ﷺ prenosi od Allaha, dž.š., a nisu dio Kur'ana. Značenje je od Allaha, dž.š., a izraz od Poslanika ﷺ.
Predaja o riječima i postupcima ashaba i tabiina. Nije hadis Poslanika ﷺ, ali pomaže da se hadis i Kur'an pravilno razumiju.
Put i praksa Poslanika ﷺ, onako kako ih upoznajemo iz hadisa. U fikhu riječ sunnet znači i ono što je preporučeno, a nije obavezno.
Svaki hadis ima dva dijela. Sened (isnad) je lanac prenosilaca: ko je od koga čuo, sve do Poslanika ﷺ. Metn je sam tekst, ono što je rečeno ili urađeno. Učenjaci su ispitivali oba dijela: da li je lanac neprekinut i pouzdan, i da li se tekst slaže s onim što je sigurno poznato.
sened — lanac prenosilaca
metn — tekst
„Djela se vrednuju samo prema namjerama, i svakom čovjeku pripada samo ono što je namjeravao…”El-Buhari, 1; Muslim, 1907
Hadisi nisu sabrani odjednom. Prenošeni su s generacije na generaciju, pamćenjem i pisanjem, a sistematski su sabrani u prva tri stoljeća po Hidžri.
Ashabi pamte riječi i postupke Poslanika ﷺ i prenose ih jedni drugima. Neki ih i zapisuju; Ebu Hurejre, r.a., kaže da je Abdullah ibn Amr ibn el-As, r.a., zapisivao hadise (El-Buhari, 113). Njegova zbirka poznata je kao Es-Sahifa es-sadika.
Nakon Poslanikove ﷺ smrti ashabi prenose hadise po cijelom muslimanskom svijetu. Tabiini putuju iz grada u grad da bi hadis čuli od onoga ko ga je zapamtio. Od tada se uvijek traži i sened.
Halifa Omer ibn Abdulaziz (u. 101. h.) piše Ebu Bekru ibn Hazmu da potraži hadise Poslanika ﷺ i zapiše ih, jer se boji da znanje ne nestane s odlaskom učenjaka (Buharija to navodi u Knjizi o znanju). Na tom poslu se posebno ističe Ibn Šihab ez-Zuhri (u. 124. h.).
Nastaju prva djela razvrstana po poglavljima. Najpoznatije sačuvano djelo iz tog doba je Muvetta imama Malika (u. 179. h.).
Zlatno doba zbirki: Musned imama Ahmeda, Sahih Buharije i Muslima te suneni Ebu Davuda, Tirmizija, Nesaija i Ibn Madže. Svaki autor bira predaje prema strogim uslovima.
Da bi se sened mogao provjeriti, nastala je posebna nauka o prenosiocima (ilmu-r-ridžal, el-džerh ve-t-ta'dil). Za svakog prenosioca bilježi se kada je živio, od koga je učio, koliko je bio pouzdan i koliko precizno je pamtio. Tako su nastali veliki biografski leksikoni s desetinama hiljada imena.
Prema tome koliko su sened i metn pouzdani, hadisi se dijele u nekoliko stepeni. Uz svaki hadis na ovoj stranici piše njegov stepen.
Hadis koji ispunjava pet uslova: sened je neprekinut, svaki prenosilac je pravedan (pouzdan u vjeri), svaki precizno pamti ili zapisuje, hadis se ne suprotstavlja predaji pouzdanijih prenosilaca i nema skrivene mahane. Uzima se kao dokaz.
Ispunjava iste uslove, ali je preciznost nekog od prenosilaca nešto slabija. I hasen hadis se uzima kao dokaz.
Nedostaje mu neki od uslova, npr. sened je prekinut ili je neki prenosilac slab. Ne uzima se kao dokaz za propise; o njegovom spominjanju u podsticanju na dobra djela učenjaci imaju različita mišljenja i uslove.
Laž pripisana Poslaniku ﷺ. Nije dozvoljeno prenositi ga, osim da bi se upozorilo da je izmišljen. Poslanik ﷺ je upozorio: „Ko namjerno slaže na mene, neka sebi pripremi mjesto u Vatri.” (El-Buhari, 110; Muslim, 3)
Hadis koji u svakoj generaciji prenosi toliki broj ljudi da je nemoguće da su se dogovorili o laži. Daje sigurno znanje.
Svaki hadis koji nema taj broj prenosilaca. Takvih je najviše; kad je vjerodostojan, prihvata se i po njemu se postupa.
Šest zbirki (El-kutubu-s-sitte) smatraju se temeljem hadiske literature. Uz njih se posebno ističu Muvetta imama Malika i Musned imama Ahmeda.
صحيح البخاري
Muhammed ibn Ismail el-Buhari · u. 256. h.
Smatra se najvjerodostojnijom knjigom nakon Kur'ana. Buharija je u nju uvrstio samo hadise koji ispunjavaju njegove vrlo stroge uslove.
Hadisi iz ove zbirke (1.209) →صحيح مسلم
Muslim ibn el-Hadždžadž · u. 261. h.
Druga po vjerodostojnosti. Poznata po preglednom rasporedu: sve verzije jednog hadisa stoje na jednom mjestu.
Hadisi iz ove zbirke (1.437) →سنن أبي داود
Ebu Davud es-Sidžistani · u. 275. h.
Zbirka hadisa o propisima (ahkam), od čistoće i namaza do trgovine. Ebu Davud ukazuje i na slabost pojedinih predaja.
Hadisi iz ove zbirke (342) →سنن الترمذي
Muhammed ibn Isa et-Tirmizi · u. 279. h.
Poznat i kao El-Džami'. Uz većinu hadisa Tirmizi navodi njihov stepen i mišljenja pravnika, pa je posebno koristan za učenje.
Hadisi iz ove zbirke (320) →سنن النسائي
Ahmed ibn Šuajb en-Nesai · u. 303. h.
Poznat po strogom izboru prenosilaca. Neki učenjaci ga po vjerodostojnosti stavljaju odmah iza dva Sahiha.
Hadisi iz ove zbirke (160) →سنن ابن ماجه
Muhammed ibn Jezid ibn Madže · u. 273. h.
Najčešće se ubraja kao šesta od šest knjiga (neki učenjaci na to mjesto stavljaju Muvettu). Sadrži i hadise kojih nema u ostalim zbirkama, među njima i slabe.
Hadisi iz ove zbirke (221) →الموطأ
Malik ibn Enes · u. 179. h.
Jedna od najranijih sačuvanih zbirki, nastala u Medini. Uz hadise sadrži i predaje ashaba i praksu stanovnika Medine.
Hadisi iz ove zbirke (17) →المسند
Ahmed ibn Hanbel · u. 241. h.
Jedna od najvećih zbirki, s oko 28.000 predaja (računajući ponavljanja). Hadisi su razvrstani po ashabima koji ih prenose.
Hadisi iz ove zbirke (401) →Kad hadis bilježe i Buharija i Muslim, kaže se da je muttefekun alejh (dogovoren). To je najviši stepen vjerodostojnosti.
Hadise prikazujemo iz Enciklopedije prevedenih poslaničkih hadisa (HadeethEnc.com). Ona bira vjerodostojne i dobre hadise i uz svaki daje prijevod, objašnjenje, pouke, stepen i izvor, a sve pregledaju učenjaci i prevodioci. Tekstove prenosimo bez izmjena.
Pretraži hadise po temama →Hadis je predaja, vijest o onome što je Poslanik ﷺ rekao, uradio ili odobrio. Sunnet je put Poslanika ﷺ koji iz tih predaja upoznajemo. U svakodnevnom govoru dva pojma se često koriste kao sinonimi.
Sahih (vjerodostojan) je hadis čiji je sened neprekinut, čiji su svi prenosioci pravedni i precizni, koji se ne suprotstavlja predaji pouzdanijih i nema skrivene mahane.
Slab hadis se ne uzima kao dokaz za propise. O njegovom spominjanju u podsticanju na dobra djela učenjaci imaju različita mišljenja i postavljaju uslove, npr. da slabost nije velika i da se ne tvrdi da ga je Poslanik ﷺ sigurno rekao.
Većina učenjaka smatra da je to Sahih el-Buhari, a odmah iza nje Sahih Muslim. Hadis koji bilježe obojica (muttefekun alejh) ima najviši stepen.
Hadis kudsi su riječi koje Poslanik ﷺ prenosi od Allaha, dž.š., a nisu dio Kur'ana. Ne uče se u namazu kao Kur'an, a njihova vjerodostojnost se ocjenjuje kao i kod ostalih hadisa.
Neki ashabi su hadise zapisivali još za života Poslanika ﷺ. Službeno sabiranje počinje oko 100. godine po Hidžri, po naredbi halife Omera ibn Abdulaziza, a najpoznatije zbirke nastaju u 3. stoljeću po Hidžri.