Uvod u hadisku nauku

Šta je hadis i kako je sačuvan

Hadis je predaja o onome što je Poslanik ﷺ rekao, uradio ili prešutno odobrio. Ovdje ukratko objašnjavamo kako su hadisi prenošeni i zapisivani, kako učenjaci procjenjuju njihovu vjerodostojnost i koje su najpoznatije zbirke.

Šta je hadis

Riječ hadis na arapskom znači govor ili vijest. U vjerskom smislu hadis je predaja o riječima, djelima, prešutnom odobravanju i osobinama Poslanika ﷺ. Sunnet je put Poslanika ﷺ koji se iz tih predaja upoznaje, pa se ova dva pojma često koriste kao sinonimi.

Hadis je, uz Kur'an, glavni izvor islamskog učenja. Kur'an kaže da je Poslanik ﷺ poslan da ljudima objasni ono što im je objavljeno (En-Nahl, 44) i naređuje pokornost njemu (En-Nisa, 59 i 80; El-Hašr, 7). Hadisi tako objašnjavaju Kur'an i pokazuju kako se on živi: kako se klanja, posti, daje zekat i obavlja hadž.

Hadis kudsi

Riječi koje Poslanik ﷺ prenosi od Allaha, dž.š., a nisu dio Kur'ana. Značenje je od Allaha, dž.š., a izraz od Poslanika ﷺ.

Eser

Predaja o riječima i postupcima ashaba i tabiina. Nije hadis Poslanika ﷺ, ali pomaže da se hadis i Kur'an pravilno razumiju.

Sunnet

Put i praksa Poslanika ﷺ, onako kako ih upoznajemo iz hadisa. U fikhu riječ sunnet znači i ono što je preporučeno, a nije obavezno.

Sened i metn: dva dijela svakog hadisa

Svaki hadis ima dva dijela. Sened (isnad) je lanac prenosilaca: ko je od koga čuo, sve do Poslanika ﷺ. Metn je sam tekst, ono što je rečeno ili urađeno. Učenjaci su ispitivali oba dijela: da li je lanac neprekinut i pouzdan, i da li se tekst slaže s onim što je sigurno poznato.

Primjer: prvi hadis u Buharijinoj zbirci

sened — lanac prenosilaca

metn — tekst

„Djela se vrednuju samo prema namjerama, i svakom čovjeku pripada samo ono što je namjeravao…”El-Buhari, 1; Muslim, 1907

Kako su hadisi sačuvani i sabrani

Hadisi nisu sabrani odjednom. Prenošeni su s generacije na generaciju, pamćenjem i pisanjem, a sistematski su sabrani u prva tri stoljeća po Hidžri.

  1. Doba Poslanika ﷺ

    Ashabi pamte riječi i postupke Poslanika ﷺ i prenose ih jedni drugima. Neki ih i zapisuju; Ebu Hurejre, r.a., kaže da je Abdullah ibn Amr ibn el-As, r.a., zapisivao hadise (El-Buhari, 113). Njegova zbirka poznata je kao Es-Sahifa es-sadika.

  2. Ashabi i tabiini

    Nakon Poslanikove ﷺ smrti ashabi prenose hadise po cijelom muslimanskom svijetu. Tabiini putuju iz grada u grad da bi hadis čuli od onoga ko ga je zapamtio. Od tada se uvijek traži i sened.

  3. oko 100. h.

    Halifa Omer ibn Abdulaziz (u. 101. h.) piše Ebu Bekru ibn Hazmu da potraži hadise Poslanika ﷺ i zapiše ih, jer se boji da znanje ne nestane s odlaskom učenjaka (Buharija to navodi u Knjizi o znanju). Na tom poslu se posebno ističe Ibn Šihab ez-Zuhri (u. 124. h.).

  4. 2. stoljeće h.

    Nastaju prva djela razvrstana po poglavljima. Najpoznatije sačuvano djelo iz tog doba je Muvetta imama Malika (u. 179. h.).

  5. 3. stoljeće h.

    Zlatno doba zbirki: Musned imama Ahmeda, Sahih Buharije i Muslima te suneni Ebu Davuda, Tirmizija, Nesaija i Ibn Madže. Svaki autor bira predaje prema strogim uslovima.

Nauka o prenosiocima

Da bi se sened mogao provjeriti, nastala je posebna nauka o prenosiocima (ilmu-r-ridžal, el-džerh ve-t-ta'dil). Za svakog prenosioca bilježi se kada je živio, od koga je učio, koliko je bio pouzdan i koliko precizno je pamtio. Tako su nastali veliki biografski leksikoni s desetinama hiljada imena.

Stepeni vjerodostojnosti

Prema tome koliko su sened i metn pouzdani, hadisi se dijele u nekoliko stepeni. Uz svaki hadis na ovoj stranici piše njegov stepen.

Sahih vjerodostojan

Hadis koji ispunjava pet uslova: sened je neprekinut, svaki prenosilac je pravedan (pouzdan u vjeri), svaki precizno pamti ili zapisuje, hadis se ne suprotstavlja predaji pouzdanijih prenosilaca i nema skrivene mahane. Uzima se kao dokaz.

Hasen dobar

Ispunjava iste uslove, ali je preciznost nekog od prenosilaca nešto slabija. I hasen hadis se uzima kao dokaz.

Daif slab

Nedostaje mu neki od uslova, npr. sened je prekinut ili je neki prenosilac slab. Ne uzima se kao dokaz za propise; o njegovom spominjanju u podsticanju na dobra djela učenjaci imaju različita mišljenja i uslove.

Mevdu' izmišljen

Laž pripisana Poslaniku ﷺ. Nije dozvoljeno prenositi ga, osim da bi se upozorilo da je izmišljen. Poslanik ﷺ je upozorio: „Ko namjerno slaže na mene, neka sebi pripremi mjesto u Vatri.” (El-Buhari, 110; Muslim, 3)

Mutevatir i ahad

Mutevatir

Hadis koji u svakoj generaciji prenosi toliki broj ljudi da je nemoguće da su se dogovorili o laži. Daje sigurno znanje.

Ahad

Svaki hadis koji nema taj broj prenosilaca. Takvih je najviše; kad je vjerodostojan, prihvata se i po njemu se postupa.

Najpoznatije zbirke hadisa

Šest zbirki (El-kutubu-s-sitte) smatraju se temeljem hadiske literature. Uz njih se posebno ističu Muvetta imama Malika i Musned imama Ahmeda.

Sahih el-Buhari

صحيح البخاري

Muhammed ibn Ismail el-Buhari · u. 256. h.

Smatra se najvjerodostojnijom knjigom nakon Kur'ana. Buharija je u nju uvrstio samo hadise koji ispunjavaju njegove vrlo stroge uslove.

Hadisi iz ove zbirke (1.209)

Sahih Muslim

صحيح مسلم

Muslim ibn el-Hadždžadž · u. 261. h.

Druga po vjerodostojnosti. Poznata po preglednom rasporedu: sve verzije jednog hadisa stoje na jednom mjestu.

Hadisi iz ove zbirke (1.437)

Sunen Ebu Davud

سنن أبي داود

Ebu Davud es-Sidžistani · u. 275. h.

Zbirka hadisa o propisima (ahkam), od čistoće i namaza do trgovine. Ebu Davud ukazuje i na slabost pojedinih predaja.

Hadisi iz ove zbirke (342)

Sunen et-Tirmizi

سنن الترمذي

Muhammed ibn Isa et-Tirmizi · u. 279. h.

Poznat i kao El-Džami'. Uz većinu hadisa Tirmizi navodi njihov stepen i mišljenja pravnika, pa je posebno koristan za učenje.

Hadisi iz ove zbirke (320)

Sunen en-Nesai

سنن النسائي

Ahmed ibn Šuajb en-Nesai · u. 303. h.

Poznat po strogom izboru prenosilaca. Neki učenjaci ga po vjerodostojnosti stavljaju odmah iza dva Sahiha.

Hadisi iz ove zbirke (160)

Sunen Ibn Madže

سنن ابن ماجه

Muhammed ibn Jezid ibn Madže · u. 273. h.

Najčešće se ubraja kao šesta od šest knjiga (neki učenjaci na to mjesto stavljaju Muvettu). Sadrži i hadise kojih nema u ostalim zbirkama, među njima i slabe.

Hadisi iz ove zbirke (221)

El-Muvetta

الموطأ

Malik ibn Enes · u. 179. h.

Jedna od najranijih sačuvanih zbirki, nastala u Medini. Uz hadise sadrži i predaje ashaba i praksu stanovnika Medine.

Hadisi iz ove zbirke (17)

El-Musned

المسند

Ahmed ibn Hanbel · u. 241. h.

Jedna od najvećih zbirki, s oko 28.000 predaja (računajući ponavljanja). Hadisi su razvrstani po ashabima koji ih prenose.

Hadisi iz ove zbirke (401)

Kad hadis bilježe i Buharija i Muslim, kaže se da je muttefekun alejh (dogovoren). To je najviši stepen vjerodostojnosti.

Hadisi na ovoj stranici

Hadise prikazujemo iz Enciklopedije prevedenih poslaničkih hadisa (HadeethEnc.com). Ona bira vjerodostojne i dobre hadise i uz svaki daje prijevod, objašnjenje, pouke, stepen i izvor, a sve pregledaju učenjaci i prevodioci. Tekstove prenosimo bez izmjena.

Pretraži hadise po temama

Najčešća pitanja

Koja je razlika između hadisa i sunneta?

Hadis je predaja, vijest o onome što je Poslanik ﷺ rekao, uradio ili odobrio. Sunnet je put Poslanika ﷺ koji iz tih predaja upoznajemo. U svakodnevnom govoru dva pojma se često koriste kao sinonimi.

Šta znači sahih hadis?

Sahih (vjerodostojan) je hadis čiji je sened neprekinut, čiji su svi prenosioci pravedni i precizni, koji se ne suprotstavlja predaji pouzdanijih i nema skrivene mahane.

Može li se postupati po slabom (daif) hadisu?

Slab hadis se ne uzima kao dokaz za propise. O njegovom spominjanju u podsticanju na dobra djela učenjaci imaju različita mišljenja i postavljaju uslove, npr. da slabost nije velika i da se ne tvrdi da ga je Poslanik ﷺ sigurno rekao.

Koja je najvjerodostojnija zbirka hadisa?

Većina učenjaka smatra da je to Sahih el-Buhari, a odmah iza nje Sahih Muslim. Hadis koji bilježe obojica (muttefekun alejh) ima najviši stepen.

Šta je hadis kudsi?

Hadis kudsi su riječi koje Poslanik ﷺ prenosi od Allaha, dž.š., a nisu dio Kur'ana. Ne uče se u namazu kao Kur'an, a njihova vjerodostojnost se ocjenjuje kao i kod ostalih hadisa.

Kada su hadisi zapisani?

Neki ashabi su hadise zapisivali još za života Poslanika ﷺ. Službeno sabiranje počinje oko 100. godine po Hidžri, po naredbi halife Omera ibn Abdulaziza, a najpoznatije zbirke nastaju u 3. stoljeću po Hidžri.