Mesdžidul-haram, Časna džamija u Mekki, najsvetija je džamija u islamu i najveća džamija na svijetu. U njenom središtu stoji Kaba, kuća čije su temelje, prema Kur’anu, podigli Ibrahim i njegov sin Ismail, i prema kojoj se muslimani iz cijelog svijeta okreću u namazu. Svake godine u njoj se okupljaju hadžije, a tokom cijele godine i oni koji obavljaju umru.
Kaba, prva kuća ibadeta
Mesdžidul-haram okružuje Kabu, zgradu u obliku kocke usred svog dvorišta. Ona je kibla – pravac prema kojem se muslimani širom svijeta okreću u namazu – a prema muslimanskom shvatanju njeno svetište je prva džamija koja je ikad postojala.
Kur’an (2:127) govori o tome kako su Ibrahim i njegov sin Ismail podizali temelje Kuće, a u ajetima 22:26–27 kako je Ibrahimu pokazano mjesto Kuće i naređeno mu da ljude pozove na hadž. U ajetima 3:96–97 Kaba se naziva prvom kućom postavljenom za ljude, u kojoj je i Ibrahimovo mjesto.
Ebu Zerr je jednom upitao Poslanika ﷺ koja je džamija prva postavljena na Zemlji. Poslanik ﷺ je odgovorio da je to Mesdžidul-haram, a nakon njega Mesdžidul-aksa, i da je između njih bilo četrdeset godina – i dodao da gdje god čovjeka zatekne namaz, neka klanja, jer je u tome vrijednost. Hadis bilježe Buharija i Muslim (muttefekun alejhi); HadeethEnc ga zasad donosi na arapskom jeziku.
Kada je Poslanik ﷺ 630. godine ušao u Mekku, kipovi oko Kabe su razbijeni; Kur’an (21:57–58) opisuje sličan postupak Ibrahima.
Kaba, Crni kamen i Mekami Ibrahim
Kaba je visoka oko 13 metara (prema drugim podacima oko 15), na osnovi od oko 12,9 × 11 metara. Pokrivena je kisvom, prekrivačem koji se mijenja svake godine, 9. zul-hidžeta. Uz njenu sjevernu stranu je nizak polukružni zid, Hidžr Ismail ili Hatim: prema izvorima, taj dio od šest lakata Kurejšije su, zbog nedostatka sredstava, izostavili iz Kabe kada su je obnavljali.
Crni kamen (el-Hadžerul-esved) ugrađen je u istočni ugao Kabe. Danas ga čini nekoliko komada u srebrnom okviru; vidljivi dio velik je oko 20 × 16 cm. Prema predaji, Ibrahimu ga je donio melek. Oko 605. godine, kada su Kurejšije obnavljali Kabu, plemena su se sporila ko će kamen vratiti na mjesto; Poslanik ﷺ ga je stavio na platno, poglavari plemena zajedno su ga podigli, a on ga je vlastitom rukom postavio. Godine 930. Karmati su kamen odnijeli, a vraćen je 952. (jedan dio izvora navodi 951.).
Tavaf počinje kod Crnog kamena; hodočasnici ga ljube, dodiruju ili mu rukom pokazuju. Omer, radijallahu anhu, prišao je kamenu, poljubio ga i rekao:
„Ja znam da si ti samo kamen i da ne donosiš ni korist ni štetu. Da nisam vidio Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako te ljubi, ni ja te ne bih poljubio.“
Mekami Ibrahim (Ibrahimovo mjesto) mali je četvrtasti kamen, oko 40 × 40 cm i visok 20 cm, s otiskom stopala koji predaja pripisuje Ibrahimu: prema jednoj predaji, stajao je na njemu dok je zidao Kabu. Kur’an ga spominje (2:125, 3:97). Godine 1967. prekriven je staklenom kupolom, a danas stoji blizu Kabe u kućištu od metala zlatne boje.
Fotografija: TaLha Hussain (BAIG), معتز توفيق اغبارية, Khalili Collections, The British Library · CC BY 3.0, CC BY-SA 3.0, CC BY-SA 4.0, No restrictions, CC BY 2.0, CC0 · Wikimedia Commons · Wikimedia Commons
Zemzem, Safa i Merva
Bunar Zemzem nalazi se oko 20 metara istočno od Kabe; dubok je oko 30 metara, a promjer mu je od 1,08 do 2,66 metara. Prema islamskoj predaji, Ibrahim je ostavio Hadžeru i njihovog sina Ismaila u pustinji; tražeći vodu, Hadžera je sedam puta prešla put između brežuljaka Safa i Merva, a voda je potekla – prema predajama, kad je mali Ismail udario nogama o zemlju, ili ju je otvorio Džibril. Predaja kaže da je Abdulmuttalib, djed Poslanika ﷺ, u 6. stoljeću ponovo otkrio i iskopao bunar.
Od 1964. bunar se otvara u podrumsku prostoriju u koju posjetioci ne mogu ući. Voda se pumpa do postrojenja kralja Abdullaha za zemzem-vodu u Kudaju, otvorenog 2010. godine; u džamiji se izvan sezone hodočašća dnevno podijeli oko 700.000 litara, a u sezoni oko 2.000.000 litara.
Kur’an (2:158) Safu i Mervu ubraja među Allahova obilježja. Hodočasnici sedam puta prelaze put između njih – to je sa’j – u spomen na Hadžeru. Danas brežuljke povezuje natkrivena galerija el-Mes’a, duga 375 metara i široka oko 40 metara, na četiri sprata.
Kroz stoljeća
U doba Poslanika ﷺ džamija je bila otvoren prostor oko Kabe. Halifa Omer proširio ju je 637. godine za oko 1.500 m², na oko 3.600 m², jer je broj muslimana rastao, a halifa Osman prvi je dodao natkrivene trijemove. Abdullah ibn ez-Zubejr proširio je džamiju na 7.465 m² i, nakon požara 683. godine, obnovio Kabu tako da obuhvati i Hatim; emevijski halifa Abdulmelik 693. ponovo je dao obnoviti Kabu, a Velid I zamijenio je drvene stubove mermernim.
Abasijski halifa el-Mensur proširio je džamiju 754–757. godine, a el-Mehdi (od 779.) i el-Hadi (785–786.) izveli su veliko proširenje na oko 28.000 m². Uz manje dogradnje, džamija je tu veličinu zadržala sve do saudijskog doba.
U osmansko doba sultan Selim II je 1570. angažovao glavnog arhitektu Mimara Sinana, koji je ravan krov zamijenio kupolama ukrašenim kaligrafijom. Poplave 1621. i 1629. oštetile su Kabu i zidove džamije (članak Wikipedije o Kabi rušenje njenih zidova datira u 1626.); Murat IV ih je obnovio, dodao kameni trijem i tri minareta – ukupno ih je tada bilo sedam – i postavio novi mermerni pod. Osmanske obnove nisu povećale džamiju.
Prvo saudijsko proširenje počelo je 1955. pod kraljem Saudom, nastavljeno je pod kraljevima Fejsalom i Halidom i, prema Wikipediji, trajalo do 1976. Prema Saudipediji, površina je tada dostigla 160.168 m², za 300.000 vjernika (400.000 u vrijeme najveće gužve), sa sedam minareta visokih po 89 metara; galerija el-Mes’a uključena je u džamiju i dobila drugi sprat. Pritom je uklonjen velik dio stubova iz osmanskog doba.
Drugo proširenje, kralja Fahda, proširilo je džamiju na zapadnoj strani (Wikipedia navodi 1986–1994., a Saudipedia kamen temeljac 1988.). Prema Saudipediji, dodano je oko 87.000 m² i ukupna površina narasla je na 366.168 m², za 820.000 vjernika u redovno vrijeme i više od milion u vrijeme najveće gužve, s dva nova minareta visoka po 96 metara i Kapijom kralja Fahda.
Treće proširenje najavljeno je 2008. godine; radovi su počeli 2011. pod kraljem Abdullahom, kralj Selman otvorio je projekat 2015., a prema Saudipediji radovi se nastavljaju. Brojke se razlikuju od izvora do izvora: Saudipedia navodi izgrađenu površinu od oko 1,47 miliona m² i kapacitet od 1,85 miliona vjernika (drugi članak Saudipedije: dva miliona), Wikipedia navodi plan iz 2011. da se kapacitet poveća sa 770.000 na više od 2,5 miliona, a Generalna uprava za brigu o dvjema časnim džamijama 2026. je površinu trećeg proširenja navela kao oko 1.214.000 m².
- oko 605.Kurejšije obnavljaju Kabu; Poslanik ﷺ postavlja Crni kamen
- 637.halifa Omer proširuje džamiju na oko 3.600 m²
- 683.Ibn ez-Zubejr obnavlja Kabu nakon požara; džamija ima 7.465 m²
- 779–786.el-Mehdi i el-Hadi: oko 28.000 m²
- 930–952.Karmati odnose Crni kamen; vraćen je 952.
- 1570.kupole Mimara Sinana, u doba Selima II
- 1621–1629.poplave; Murat IV obnavlja, sedam minareta
- 1955–1976.prvo saudijsko proširenje, 160.168 m²
- 1988.drugo saudijsko proširenje (kralj Fahd), 366.168 m²
- 2011–2015.treće saudijsko proširenje, otvoreno 2015.
Džamija danas
Mesdžidul-haram je središte hadža i umre. Tavaf – sedam krugova oko Kabe, suprotno od kazaljke na satu, počevši od Crnog kamena – dio je i jednog i drugog, kao i sa’j između Safe i Merve. Hadž se obavlja jednom godišnje, u mjesecu zul-hidžetu, a umra tokom cijele godine.
Gdje god da su, muslimani se u namazu okreću prema Kabi; ovdje, u njenom podnožju, vjernici stoje oko nje sa svih strana. Nedaleko od džamije uzdiže se saat-kula Makkah Royal Clock Tower, visoka 601 metar, dovršena 2012. godine kao dio kompleksa Abraj al-Bait.
Tekst je napisala redakcija Prayer Time na osnovu navedenih izvora.



![Mesdžidul-haram – View this map on the BL Georeferencer service. Image taken from: Title: "[The Gallery of Geography, a pictorial and descriptive tour of the world.]" Author: MIL](assets/mosques/art/haram/4-600.webp)



