Mesdžidul-aksa
Fotografija: Godot13 · CC BY-SA 4.0 · Wikimedia Commons · ↗

Džamija · Jerusalem, Izrael

Mesdžidul-aksa

מסגד אל אקצא

Izgrađena 710.Svjetska baština

Mesdžidul-aksa u Starom gradu Jerusalema je, prema islamskoj tradiciji, treće najsvetije mjesto u islamu i prva kibla muslimana. Ime označava dvoje: cijeli ograđeni harem od oko 144.000 m², poznat i kao el-Haremuš-šerif, i džumansku Kiblijsku džamiju sa srebrnasto-sivom kupolom na njegovom južnom kraju. Ovaj tekst govori o haremu u cjelini i o Kiblijskoj džamiji; o Kupoli na stijeni imamo poseban članak.

UNESCOSvjetska baština: Stari grad Jerusalema i njegove zidine (1981), na listi ugrožene baštine od 1982.

Jedno ime za harem i za džamiju

Mesdžidul-aksa znači „najudaljeniji mesdžid“. U islamskoj tradiciji ovo ime obuhvata cijeli harem na brdu u jugoistočnom dijelu Starog grada, poznat i kao el-Haremuš-šerif (Plemeniti harem). Unutar njegovih zidova su Kupola na stijeni, brojni mesdžidi i molitvene dvorane, medrese, četiri minareta i kapije – cijeli prostor se smatra mesdžidom.

U užem smislu Mesdžidul-aksa je velika džumanska džamija na južnom kraju harema, s kupolom koja se zbog olovnog pokrova čini srebrnasto-sivom. Zove se i Kiblijska džamija (el-Džami el-Kibli), jer stoji na strani kible – prema jugu, prema Mekki. Kupola na stijeni sa zlatnom kupolom je druga građevina, u sredini harema.

Prva kibla i Noćno putovanje

Kur’an u suri el-Isra (17:1) spominje da je Allah ﷻ Svog roba noću preveo od Mesdžidul-harama do Mesdžidul-akse; to je Noćno putovanje (isra) Poslanika ﷺ, nakon kojeg je, prema predaji, uslijedio uzlazak na nebesa (miradž). Prema predaji, Poslanik ﷺ je te noći na ovom mjestu predvodio namaz ranijim poslanicima.

Jerusalem je bio i prva kibla muslimana. Prema hadisu koji prenosi el-Bera ibn Azib (Buharija, 4492), muslimani su s Poslanikom ﷺ u Medini klanjali prema Bejtul-makdisu šesnaest ili sedamnaest mjeseci, a onda je kibla okrenuta prema Kabi; historičari tu promjenu stavljaju u drugu godinu po Hidžri. Kur’an govori o promjeni kible u suri el-Bekara (2:142). Abdullah ibn Omer opisuje kako je vijest stigla do ljudi u Kubi:

„Dok su ljudi u mesdžidu Kuba klanjali sabah-namaz, došao … Oni su bili okrenuti licima prema Šamu, pa su se okrenuli prema Kabi.“

  • Mesdžidul-aksa – Southern aerial view of the Temple Mount (Hebrew: הַר הַבַּיִת‎, Har HaBáyit, Arabic: الحرم الشريف‎, al-Ḥaram al-Šarīf), showing, Al-Aqsa Mosque (Hebrew: הַר הַ
  • Mesdžidul-aksa – Title: The Temple area. Jerusalem. The Mosque el-Aksa [i.e., al-Aqsa]. (Interior nave). Abstract/medium: G. Eric and Edith Matson Photograph Collection Physical
  • Mesdžidul-aksa – Interior view of the Al-Aqsa mosque facing the Mihrab
  • Mesdžidul-aksa – al Aqsa mosque
  • Mesdžidul-aksa – Jerusalem, Al Aqsa Mosque
  • Mesdžidul-aksa – Interior of the al-Aqsa Mosque, with mihrab (Ayyubid-era architecture) — Jerusalem, Palestine.
  • Mesdžidul-aksa – قبة المصلى القبلي بالمسجد الأقصى المبارك
  • Mesdžidul-aksa

Fotografija: Godot13, Matson Collection, Aseel zm, Miriam Mezzera from Jerusalem · CC BY-SA 4.0, Public domain, CC BY 2.0, GFDL 1.2, CC BY 4.0 · Wikimedia Commons · Wikimedia Commons

Harem i Kiblijska džamija

Harem zauzima oko 144.000 m² (144 dunuma) i, prema podacima koje navodi Wikipedia, ima više od 200 historijskih spomenika. Muslimanima je otvoreno jedanaest kapija, a četiri minareta podignuta su u memlučko doba, između 1298. i 1367. godine. Prema procjenama, u dvorištu harema može klanjati više od 400.000 ljudi.

Kiblijska džamija duga je 83, a široka 56 metara i prima do oko 5.000 klanjača. Ima sedam brodova sa 45 stubova (33 od bijelog mramora i 12 od kamena) i 121 vitraž iz abasijskog i fatimijskog doba. Fasada sa četrnaest kamenih lukova potiče iz 1065. godine. Zapadni i istočni aneks, koje su dogradili templari, danas su ženski mesdžid i Islamski muzej.

Kroz stoljeća

Halifa Omer ibn el-Hattab ušao je u Jerusalem 637. godine. Prema islamskoj predaji, podigao je malu molitvenu dvoranu južno od stijene; neki historičari, poput Creswella, tu predaju smatraju nepouzdanom. Hodočasnik Arkulf vidio je oko 679–682. godine (u jednom navodu oko 670) pravougaonu, uglavnom drvenu džamiju za 3.000 ljudi. Veliku džamiju podigli su Emevije: dio izvora gradnju pripisuje Abdulmeliku ibn Mervanu, a dovršetak njegovom sinu el-Velidu I (705–715), dok drugi zasluge daju samo el-Velidu.

Zemljotresi su je više puta rušili. Nakon potresa 746. obnovio ju je abasijski halifa el-Mensur (758), a el-Mehdi ju je 780. proširio na petnaest brodova sa središnjom kupolom. Poslije potresa 1033. fatimijski halifa ez-Zahir obnovio ju je 1034–1036. sa sedam brodova, a radovi su završeni 1065. pod el-Mustensirom.

Krstaši su 1099. zauzeli Jerusalem i džamiju koristili kao kraljevsku palatu, a od 1119. kao sjedište templara. Salahuddin Ejjubi je 1187. vratio grad i džamiji njenu namjenu, te u nju postavio mimber koji je naručio Nuruddin Zengi, a izradio Ahterini u Halepu (izvori navode 1168–69. ili 1168–74). Ejjubija el-Muazzam Isa podigao je 1217/1218. trijem, a memlučki sultan el-Kamil Šaban 1345. dodao je dva broda i dvije kapije. Osmanlije nakon 1517. nisu vršile veće preinake same džamije; obnovio ju je 1816. Sulejman-paša el-Adil, a velika obnova pod turskim arhitektom Ahmetom Kemalettinom izvedena je 1924–25. Potresi 1927. i 1937. ponovo su je oštetili, pa je popravljana 1938. i 1942.

  1. 637.halifa Omer ulazi u Jerusalem; prema predaji, mala molitvena dvorana
  2. oko 679–682.Arkulf opisuje drvenu džamiju za 3.000 ljudi
  3. 705–715.emevijska džamija (Abdulmelik i/ili el-Velid I)
  4. 746–780.potres; obnove el-Mensura (758) i el-Mehdija (780)
  5. 1033–1036.potres; ez-Zahir obnavlja džamiju sa sedam brodova
  6. 1099.krstaši; palata, zatim sjedište templara
  7. 1187.Salahuddin obnavlja džamiju i postavlja Nuruddinov mimber
  8. 1298–1367.četiri memlučka minareta harema
  9. 1969.požar; izgorio Nuruddinov mimber
  10. 2007.postavljen novi mimber

Mesdžidul-aksa danas

Dana 21. augusta 1969. u podmetnutom požaru izgorio je jugoistočni dio džamije, a s njim i Nuruddinov mimber i stara drvena kupola. Kupola je obnovljena od betona, prvo pokrivena aluminijem, a 1983. ponovo olovom, kao izvorna. Novi mimber, rađen po uzoru na izgorjeli prema nacrtu Džemila Bedrana, izrađivan je četiri godine u Jordanu i postavljen u februaru 2007.

Haremom upravlja Jerusalemski islamski vakuf, pod jordanskim skrbništvom koje traje od 1948; od 1967. pristup haremu kontrolišu izraelske vlasti. Stari grad Jerusalema sa zidinama upisan je 1981. na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine, a od 1982. je na listi ugrožene baštine. Mesdžidul-aksa je i danas mjesto svakodnevnih namaza i džume.

Tekst je napisala redakcija Prayer Time na osnovu navedenih izvora.

Pomozi da stranica ove džamije bude potpuna

Imaš njenu fotografiju ili znaš vrijeme džume, adresu ili nešto iz njene historije?

Kibla od džamije

157,3° jug-jugoistok

Udaljenost do Kabe: 1.238 km

Kibla-mapa s ove džamije →Na mapi džamija →

Podaci

  • Jerusalem, Izrael
  • 31.77613, 35.23559
  • Izgrađena 710.

Iz Wikipedije

Osnovne informacije
Lokacija
Jerusalem
Religija
Islam
Administracija
Islamski vakuf Jerusalema
Vodstvo
Imam: Muhammad Ahmad Hussein
Arhitektonski opis
Arhitektonski tip
Džamija
Arhitektonski stil
Islamska arhitektura
Smjer fasade
sjever-sjeverozapad
Specifikacije
Kapacitet
+5.000
Kupole
2 velike, desetina manjih
Munare
4
Visina munare
37 m (najviša)
Materijali
Krečnjak (vanjski zidovi, minaret, fasada); stalaktit (minaret); zlato, olovo i kamen (kupole); bijeli mermer (unutrašnji stubovi) i mozaik

Tekst: Wikipedia, članak „Mesdžidul-aksa“, licenca CC BY-SA 4.0

Vaktija za Jerusalem danas

  • Zora04:44
  • Izlazak sunca06:09
  • Podne11:24
  • Ikindija14:20
  • Akšam16:39
  • Jacija17:59

Vaktija →

Džamije u blizini

  1. قبة يوسف
  2. הכניסה המערבית
  3. قبة موسى
  4. قبة الصخرة כיפת הסלע
  5. قبة السلسلة כיפת השרשרת
  6. قبة النبي
  7. قبة المعراج
  8. כיפת חברון

Najčešća pitanja

Gdje se nalazi Mesdžidul-aksa?

Mesdžidul-aksa se nalazi u mjestu Jerusalem, Izrael. Tačne koordinate su 31.77613, 35.23559.

U kojem smjeru je kibla – Mesdžidul-aksa?

Od ove džamije kibla je na 157,3° od geografskog sjevera (smjer: jug-jugoistok), a Kaba je udaljena 1.238 km.

Kada je izgrađena Mesdžidul-aksa?

Prema dostupnim podacima, džamija je izgrađena 710. godine.

Koliko vjernika prima Mesdžidul-aksa?

Prema Wikipediji: +5.000.

Kada je danas vaktija za Jerusalem?

Danas, utorak, 17. novembar 2026., u mjestu Jerusalem: Zora 04:44, Izlazak sunca 06:09, Podne 11:24, Ikindija 14:20, Akšam 16:39, Jacija 17:59.

Izvori ovog teksta