Merkez Raiwind (Raiwind Markaz) je kompleks s velikom džamijom, medresom i prostorima za boravak u gradiću Raiwindu, oko 35 kilometara od Lahorea u Pakistanu. Nakon podjele Indije 1947. ovdje je uspostavljen glavni centar Tablighi džemata za Pakistan, pokreta koji poziva muslimane da žive i prenose svoju vjeru. Svake jeseni u blizini se održava idžtima Raiwind, okupljanje koje izvori ubrajaju među najveća okupljanja muslimana nakon hadža.
Središte Tablighi džemata
Tablighi džemat osnovao je 1926. godine Mevlana Muhammed Iljas u Mevatu kod Delhija, kao mali program vjerske pouke za muslimane koji nisu znali čitati. Iz njega je izrastao međunarodni pokret čiji članovi o vlastitom trošku putuju od džamije do džamije i podučavaju ljude šehadetu i namazu. Nakon podjele Indije 1947. pokret je glavni centar za Pakistan uspostavio u Raiwindu, oko 35 kilometara od Lahorea.
Osnovna misao pokreta je prenošenje vjere od čovjeka do čovjeka, onoliko koliko ko zna. Poslanik ﷺ je rekao:
„Prenosite i dostavite od mene, pa makar i jedan ajet.“
Merkez je danas kompleks s glavnom džamijom, medresom i stambenim dijelom, a Wikipedia ga svrstava u deobandijsku tradiciju sunijskog islama. Tokom cijele godine ovdje se okupljaju i pripremaju grupe koje odlaze na putovanja po Pakistanu i svijetu.
Džamija i kompleks
Prema Wikipediji, današnja glavna džamija merkeza dovršena je 2006. godine u modernom islamskom stilu, s dva minareta visoka po 40 metara. Wikipedia navodi i da prima 150.000 ljudi; taj podatak stoji u pregledu članka, bez navedenog izvora.
Kompleks se, prema listu Profit (Pakistan Today, 2019), prostire na više od 400.000 kvadratnih stopa (oko 37.000 m²) i služi istovremeno kao džamija, medresa, mjesto boravka i sjedište pokreta. Oko merkeza je živa čaršija: u vrijeme okupljanja trgovci prodaju vreće za spavanje, dušeke, šatore i mirise.
Fotografija: Saqibsandhu · CC BY-SA 3.0 · Wikimedia Commons · Wikimedia Commons
Medresa i njen osnivač
Uz džamiju djeluje medresa (darul-ulum), u kojoj se izučavaju islamske nauke. Prema Gulf Newsu, Hadži Abdul Vehhab je nakon 1947, kad je prešao u Pakistan, osnovao Medresu Arabiju kraj željezničkog čvora Raiwind; Wikipedia ga navodi i kao osnivača merkeza.
Abdul Vehhab rođen je 1. januara 1923. u okolini Delhija, završio je Islamia College u Lahoreu i radio kao službenik (tehsildar) u upravi Indije prije podjele. Tablighi džematu pridružio se 1944, još za života Mevlane Iljasa, napustio službu da bi se posvetio pokretu i, prema Gulf Newsu, bio je jedan od prvih pet ljudi u Pakistanu koji su mu posvetili život.
Kroz decenije
Raiwind je od početka bio usko povezan s centrom pokreta u Nizamuddinu u Delhiju. Prema knjizi Ziye Us Salama „Inside the Tablighi Jamaat“, drugi emir pokreta, Mevlana Muhammed Jusuf, održavao je bliske veze između Raiwinda i Nizamuddina, a preselio je nakon predavanja koje je održao upravo u Raiwindu.
Prema Wikipediji, godišnji idžtima u Raiwindu održava se od 10. aprila 1954. godine. Hadži Abdul Vehhab postao je 1992. emir pokreta u Pakistanu, naslijedivši Hadži Muhammeda Bešira, i predvodio je šuru (vijeće) u Raiwindu. Preselio je u Raiwindu u novembru 2018. i ondje je ukopan uz prisustvo desetina hiljada ljudi; Wikipedia danas kao predvodnika merkeza navodi Mevlanu Nazar-ur-Rahmana.
- 1926.Mevlana Muhammed Iljas osniva Tablighi džemat kod Delhija
- 1944.Abdul Vehhab se pridružuje pokretu
- nakon 1947.glavni centar za Pakistan u Raiwindu; Medresa Arabija
- 1954.početak godišnjeg idžtime (prema Wikipediji)
- 1992.Hadži Abdul Vehhab postaje emir u Pakistanu
- 2006.dovršena današnja glavna džamija (prema Wikipediji)
- 2011.idžtima podijeljen u dvije faze
- 2018.smrt Hadži Abdul Vehhaba; vođstvo preuzima Nazar-ur-Rahman
- 2019.martovsko okupljanje: 5.324 gosta iz 93 zemlje
Idžtima u Raiwindu danas
Idžtima se, prema Wikipediji, održava na posebnom terenu oko pet kilometara od merkeza, obično u novembru. Svaka faza traje nekoliko dana, od četvrtka do nedjelje, i završava dugom zajedničkom dovom. Zbog organizacije i sigurnosti od 2011. godine okupljanje se dijeli u dvije faze, za ljude iz različitih dijelova Pakistana, a za strance postoji poseban dio s prevodiocima.
Procjene broja učesnika uveliko se razlikuju. Prema The Express Tribuneu, policija je 2011. procijenila da je prvoj fazi prisustvovalo više od pola miliona ljudi, a list je idžtimu nazvao najvećim redovnim okupljanjem u Pakistanu. Profit i Wikipedia navode da je posjeta „prijavljena“ na više od dva miliona. Dawn je 2018. pisao da idžtima privlači desetine hiljada misionara iz cijelog svijeta i da je nekada bio najveće okupljanje muslimana poslije hadža, a da ga je u međuvremenu nadmašio idžtima u Tongiju u Bangladešu.
Okupljanje je i veliki organizacijski poduhvat: 2011. na terenu je nastao šatorski grad s više od 400 privremenih radnji, a red je održavalo oko 3.000 policajaca i 5.000 dobrovoljaca. Na manjem okupljanju u martu 2019, prema Profitu, bilo je gotovo 300.000 ljudi, među njima 5.324 gosta iz 93 zemlje.
Tekst je napisala redakcija Prayer Time na osnovu navedenih izvora.

