Kupola na stijeni
Fotografija: DoaaFayad0 · CC BY-SA 4.0 · Wikimedia Commons · ↗

Džamija · Jerusalem, Izrael

Kupola na stijeni

Izgrađena 691.Svjetska baština

Kupola na stijeni (Kubbetu-s-Sahra) je osmougaono svetište u središtu kompleksa el-Aksa (el-Haram eš-Šerif) u Starom gradu Jerusalema. Podigao ju je emevijski halifa Abdulmelik ibn Mervan nad stijenom s kojom muslimanska predaja povezuje Noćno putovanje i Miradž Poslanika ﷺ, a njen posvetni natpis nosi 72. godinu po Hidžri (691–692). Smatra se najstarijim sačuvanim djelom islamske arhitekture.

UNESCOSvjetska baština: Stari grad Jerusalema i njegove zidine (1981), na listi ugrožene baštine od 1982.

Svetište u kompleksu el-Aksa

Kupola na stijeni stoji na uzdignutoj platformi u središtu kompleksa el-Aksa, koji se naziva i el-Haram eš-Šerif, a u jevrejskoj predaji Brdo hrama. Ona nije džamija u kojoj se klanja džuma: glavna molitvena zgrada kompleksa je džamija el-Aksa (el-Kibli) na njegovom južnom kraju, o kojoj imamo poseban tekst. Kupola je svetište podignuto nad stijenom.

Podigao ju je emevijski halifa Abdulmelik ibn Mervan. Gradnju su nadzirali Redža ibn Hajva, učenjak iz Bejsana, te Jezid ibn Selam i njegov sin Beha, obojica iz Jerusalema, a u halifino ime radove je pratio njegov sin Seid el-Hajr. Prema Wikipediji, graditelji su se služili mjerama obližnje crkve Svetog groba, a uzori za arhitekturu i mozaike bile su bizantijske crkve i palate tog kraja.

Stijena i Noćno putovanje

Ispod kupole izdiže se gola stijena, poznata kao Plemenita stijena (es-Sahra). Prvi ajet sure el-Isra (17:1) govori o tome kako je Allah ﷻ noću preveo Svoga roba od Mesdžidul-harama do Mesdžidul-aksaa. Mnogi muslimani vjeruju da je Miradž, uzdizanje Poslanika ﷺ na nebesa, počeo upravo s ove stijene; drugi učenjaci uzdizanje vežu za mesdžid el-Aksa u cjelini, čiji je Kupola dio. Historičari pritom napominju da natpisi u samoj zgradi ne spominju Noćno putovanje i da ta veza nije jasno potvrđena u najranijim izvorima.

U vjerodostojnom hadisu koji bilježi Muslim (172), a prenosi Ebu Hurejre, Poslanik ﷺ pripovijeda da su ga Kurejšije, dok je bio u Hidžru kraj Kabe, ispitivale o njegovom Noćnom putovanju i o pojedinostima Bejtul-Makdisa koje nije zapamtio, pa se jako zabrinuo. Allah ﷻ mu je tada Bejtul-Makdis podigao pred oči, i on im je odgovorio na svako pitanje. U istom hadisu opisuje kako se vidio među skupinom poslanika i kako ih je predvodio u namazu.

Stijena je sveta i u jevrejskoj predaji, a UNESCO navodi da je sve tri religije poštuju kao mjesto Ibrahimove žrtve.

  • Kupola na stijeni – صورة پانوراميَّة لِبيت المقدس من جبل الزيتون.
  • Kupola na stijeni – Dome of the Dome of the Rock inside (2018)
  • Kupola na stijeni – Inside Dome of the Rock (Jerusalem 2018)
  • Kupola na stijeni – Inside the Dome of the Rock
  • Kupola na stijeni – تبين الصورة زخارف قبة الصخرة وآياتها القرآنية في المسجد الأقصى المبارك-القدس
  • Kupola na stijeni – Dome of the Rock inside viewing upwards, golden ornaments and Arabic writing, January 2018
  • Kupola na stijeni – Dome of the Rock inside viewing upwards, January 2018
  • Kupola na stijeni – Dome of the Rock inside viewing upwards, golden ornaments and Arabic writing, January 2018

Fotografija: Bienchido, Virtutepetens, Eassa, Bashar Nayfeh · CC BY-SA 4.0, CC BY-SA 3.0 · Wikimedia Commons · Wikimedia Commons

Gradnja i ukrasi

Osnova zgrade je osmougaona. Kupola promjera oko 20 metara počiva na kružnom tamburu koji nose četiri zidana stupa i dvanaest stubova. Oko tambura je osmougaona arkada od 24 stupa i stuba, tako da oko stijene nastaju dva obilazna hodnika. Vanjski zidovi široki su oko 60, a visoki oko 36 metara. Izvorna kupola bila je drvena i, prema Archnetu, dvoslojna; i tambur i vanjski zidovi imaju mnogo prozora.

Unutrašnjost je ukrašena zlatnim mozaicima s prikazima dragulja te bizantijskih i sasanidskih kruna među biljnim motivima, bez ljudskih i životinjskih likova; donji dijelovi obloženi su mramorom. Vanjski zidovi izvorno su, kao i unutrašnjost, bili ukrašeni mramorom i mozaicima.

Mozaični natpis kufskim pismom dug je, prema Smarthistoryju, oko 240 metara. Sadrži bismillu, šehadet i ajete o Isau (Isusu), među njima suru Merjem (19:33–35), koji ga potvrđuju kao poslanika. Smarthistory ga ubraja u najranije sačuvane zapise ajeta Kur’ana, a Wikipedia ističe da su to najraniji natpisi koji objavljuju islam i Poslanika ﷺ. Posvetni natpis nosi 72. godinu po Hidžri; abasijski halifa el-Me’mun (813–833) dao je u njemu ime Abdulmelika zamijeniti svojim, ali je godinu ostavio nepromijenjenu.

Kroz stoljeća

Izvori se razlikuju u godini početka gradnje: Sibt ibn el-Dževzi navodi 685/686, a es-Sujuti 688. godinu. Većina historičara 72. godinu po Hidžri (691–692) iz natpisa uzima kao godinu završetka, a neki kao godinu početka radova.

Teški zemljotresi oštetili su zgradu 808. i 846. godine. Kupola se srušila 1015, a ponovo je podignuta 1022–23, za fatimijskog halife ez-Zahira, kada su obnovljeni i mozaici tambura (1027–28); nakon zemljotresa 1033. kupola je ojačana drvenim gredama.

Kad su krstaši 1099. zauzeli Jerusalem, zgrada je pretvorena u crkvu, koju su templari zvali Templum Domini. Salahudin je 2. oktobra 1187. vratio grad, uklonio mramornu oblogu koju su dodali krstaši, zamijenio krst polumjesecom i ponovo posvetio zgradu kao muslimansko svetište. U mamelučkom periodu (1260–1516) sultani su je obilato pomagali.

Sulejman Veličanstveni (1520–1566) zamijenio je emevijske vanjske mozaike osmanskim pločicama; natpisi na njima nose godine 952. h. (1545–46) i 959. h. (1552), a radove je vjerovatno dovršio Murat III. Jedan natpis spominje majstora iz Tebriza. Godine 1874–75, za sultana Abdulaziza, pločice na zapadnom i jugozapadnom zidu zamijenjene su kopijama izrađenim u Turskoj. U zemljotresu 11. jula 1927. dijelovi zgrade su se urušili, a zidovi su ostali teško napukli.

  1. 685/686. ili 688.početak gradnje, prema različitim izvorima
  2. 691–692.posvetni natpis s 72. godinom po Hidžri
  3. 813–833.el-Me’mun upisuje svoje ime umjesto Abdulmelikovog
  4. 1015.kupola se ruši; obnovljena 1022–23.
  5. 1099.krstaši pretvaraju svetište u crkvu
  6. 1187.Salahudin ga vraća kao muslimansko svetište
  7. 1545–1552.osmanske pločice Sulejmana Veličanstvenog
  8. 1927.zemljotres teško oštećuje zgradu
  9. 1959–1962.pokrov od aluminij-bronze sa zlatnim listićima
  10. 1993.obnova zlatnog pokrova (80 kg zlata)

Kupola danas

Godine 1955. počela je velika obnova koju je vodila jordanska vlada, uz sredstva arapskih vlada i Turske. Tom prilikom, između 1959. i 1962. (Wikipedia na drugom mjestu navodi 1959–61), pocrnjeli olovni pokrov kupole zamijenjen je pločama od aluminij-bronze presvučenim zlatnim listićima, a osmanske pločice su šezdesetih godina zamijenjene kopijama izrađenim u Italiji. Godine 1993. zlatni pokrov je obnovljen donacijom jordanskog kralja Huseina od 8,25 miliona dolara, kojom je plaćeno 80 kilograma zlata.

Zgradu danas održava jordansko Ministarstvo vakufa, a kompleksom upravlja islamski vakuf. Stari grad Jerusalema sa zidinama upisan je 1981. na UNESCO-ov popis svjetske baštine, na prijedlog Jordana, a od 1982. nalazi se na listi ugrožene baštine. UNESCO Kupolu na stijeni izdvaja među 220 historijskih spomenika Starog grada.

Tekst je napisala redakcija Prayer Time na osnovu navedenih izvora.

Pomozi da stranica ove džamije bude potpuna

Imaš njenu fotografiju ili znaš vrijeme džume, adresu ili nešto iz njene historije?

Kibla od džamije

157,3° jug-jugoistok

Udaljenost do Kabe: 1.238 km

Kibla-mapa s ove džamije →Na mapi džamija →

Podaci

  • Jerusalem, Izrael
  • 31.77806, 35.23528
  • Izgrađena 691.

Iz Wikipedije

Osnovne informacije
Lokacija
Jerusalem
Arhitektonski opis
Arhitektonski tip
Svetište
Arhitektonski stil
Emevijski (s kasnijom osmanskom dekoracijom)

Tekst: Wikipedia, članak „Kupola na stijeni“, licenca CC BY-SA 4.0

Vaktija za Jerusalem danas

  • Zora04:44
  • Izlazak sunca06:09
  • Podne11:24
  • Ikindija14:20
  • Akšam16:39
  • Jacija17:59

Vaktija →

Džamije u blizini

  1. قبة الصخرة כיפת הסלע
  2. قبة النبي
  3. قبة السلسلة כיפת השרשרת
  4. قبة المعراج
  5. כיפת חברון
  6. قبة من أقراص
  7. قبة موسى
  8. הכניסה המערבית

Najčešća pitanja

Gdje se nalazi Kupola na stijeni?

Kupola na stijeni se nalazi u mjestu Jerusalem, Izrael. Tačne koordinate su 31.77806, 35.23528.

U kojem smjeru je kibla – Kupola na stijeni?

Od ove džamije kibla je na 157,3° od geografskog sjevera (smjer: jug-jugoistok), a Kaba je udaljena 1.238 km.

Kada je izgrađena Kupola na stijeni?

Prema dostupnim podacima, džamija je izgrađena 691. godine.

Kada je danas vaktija za Jerusalem?

Danas, utorak, 17. novembar 2026., u mjestu Jerusalem: Zora 04:44, Izlazak sunca 06:09, Podne 11:24, Ikindija 14:20, Akšam 16:39, Jacija 17:59.

Izvori ovog teksta