Džamija Selimija
Fotografija: Nevit Dilmen · CC BY-SA 3.0 · Wikimedia Commons · ↗

Džamija · Edirne, Turska

Džamija Selimija

Selimiye Camii

Izgrađena 1575.Svjetska baština

Džamija Selimija uzdiže se na brežuljku iznad Edirnea (Jedrena), nekadašnje osmanske prijestolnice u Trakiji. Za sultana Selima II sagradio ju je dvorski graditelj Mimar Sinan između 1568/69. i 1574/75. godine, a sam Sinan smatrao ju je svojim remek-djelom. Njena velika kupola, promjera oko 31 metar, i četiri vitka minareta visoka oko 71 metar i danas vladaju vidikom grada.

UNESCOSvjetska baština: Džamija Selimija i njen društveni kompleks (2011)

Sinanovo remek-djelo

Sultan Selim II za svoju carsku džamiju izabrao je Edirne, a ne prijestolnicu Istanbul. Historičari se spore oko razloga: Edirne je bio važna stanica carskog dvora, a u Istanbulu više nije bilo slobodnog brežuljka bez velikih eksproprijacija. Gradnja je dijelom plaćena iz sultanovog dijela ratnog plijena od osvajanja Kipra, završenog 1571. predajom Famauguste.

Džamiju je projektovao Mimar Sinan, glavni graditelj Sulejmana Veličanstvenog, Selima II i Murata III; prema Archnetu, gradio ju je kad je imao osamdesetak godina. Izvori se razlikuju u godinama: Wikipedia navodi početak 1568. ili 1569, a završetak 1574. ili 1575, tursko Ministarstvo kulture 1568–1575, Britannica 1569–1575, a Archnet 1568–1574. (976–982. h.). Selim II umro je u decembru 1574, prije nego što je džamija bila potpuno dovršena. Sinan ju je smatrao svojim najboljim djelom.

Pažnja koju je Sinan posvetio svakom detalju podsjeća na riječi Poslanika ﷺ koje prenosi Šeddad ibn Evs:

„Uzvišeni Allah je propisao obzir (dobročinstvo) i lijep postupak prema svemu…“

Hadis dalje govori o lijepom postupku čak i pri klanju životinje – od vjernika se traži da svaki posao uradi na najljepši način.

Kupola i minareti

Molitvenu dvoranu natkriva jedna velika kupola koja počiva na osam stubova i osam lukova, unutar pravougaonog plašta zidova; u uglovima su četiri male polukupole. Prema Wikipediji i turskom Ministarstvu kulture, njen promjer iznosi 31,28 metara; Ministarstvo navodi visinu od 43,28 metara od poda, dok Wikipedia daje oko 42 metra i napominje da je tačna visina sporna.

Prema Sinanovom životopiscu Sai Mustafi Čelebiji, Sinan je rekao da je u ovoj džamiji podigao kupolu šest aršina višu i četiri aršina širu od kupole Aja Sofije. Wikipedia to opisuje opreznije: promjer kupole otprilike je jednak promjeru Aja Sofije, a sama kupola nešto je viša – prvi put da je jedna osmanska kupola to postigla.

Četiri jednaka minareta stoje na uglovima molitvene dvorane i uokviruju kupolu. Sa 70,89 metara (prema Ministarstvu oko 71 m) ubrajaju se među najviše osmanske minarete ikad sagrađene. Svaki ima tri šerefe, do kojih vode tri odvojena stubišta.

  • Džamija Selimija – Selimiye Mosque
  • Džamija Selimija – SAMSUNG CSC
  • Džamija Selimija – One of pictures taken over many years, some scanned from slides from the '90's, others more recent.
  • Džamija Selimija – One of pictures taken over many years, some scanned from slides from the '90's, others more recent.
  • Džamija Selimija – One of pictures taken over many years, some scanned from slides from the '90's, others more recent.
  • Džamija Selimija – Selimiye Mosque, Dome
  • Džamija Selimija – View of Selimiye mosque in Edirne, Turkey
  • Džamija Selimija – One of pictures taken during several visits in several years

Fotografija: Αλέξανδρος, KLMircea, Dosseman, The original uploader was Stylommatophora at Wikimedia Commons. · CC BY-SA 2.0, CC BY-SA 4.0, CC BY 4.0, CC BY-SA 3.0 · Wikimedia Commons · Wikimedia Commons

Unutrašnjost džamije

Tačno ispod kupole, u sredini dvorane, stoji mujezinski mahfil: četvrtasta platforma od oslikanog drveta na dvanaest niskih lukova, ispod koje je mermerna česma. Ona s ulaza zaklanja pogled na mihrab – raspored neuobičajen u osmanskoj arhitekturi, koji Sinan nikad nije ponovio; možda je trebalo da naglasi središnje mjesto kupole. Na mahfilu je sačuvan dio najbolje očuvanog oslikanog ukrasa iz 16. i 17. stoljeća, otkriven pri restauraciji osamdesetih godina 20. stoljeća.

Mermerni mihrab stoji u udubljenju nalik apsidi, osvijetljenom prozorima s tri strane, a kameni minber ukrašen je probušenim geometrijskim motivima i arabeskama. Izničke pločice s obje strane mihraba vrhunski su primjeri ove umjetnosti; izničke pločice s kaligrafijom ispunjavaju i lunete iznad prozora, a njima je obložen i sultanov mahfil (hunkar-mahfil) u istočnom uglu.

Kroz stoljeća

Prve popravke izveo je sam Sinan 1584, nakon udara groma. Zemljotres 1752. nanio je manju štetu; 1808. obnovljen je dio kaligrafije, a za vrijeme sultana Abdulmedžida I (1839–1861) unutrašnjost je ponovo ožbukana i oslikana. U rusko-turskom ratu 1877–1878. dio pločica iz sultanovog mahfila opljačkan je i odnesen u Moskvu.

Tokom opsade Edirnea u balkanskom ratu 1913. džamija je oštećena artiljerijskom vatrom. Trag granate namjerno je ostavljen nepopravljen – prema predaji, na želju Atatürka, kao opomena budućim pokoljenjima – i kasnije restauracije, uključujući posljednju, nisu ga dirale. Velike restauracije izvedene su 1954–1971. i 1982–1984.

  1. 1568/69.početak gradnje (976. h.)
  2. 1571.osvajanje Kipra; plijen dijelom finansira džamiju
  3. decembar 1574.Selim II umire prije dovršetka džamije
  4. 1574/75.džamija dovršena (982. h.)
  5. 1584.Sinan popravlja štetu od udara groma
  6. 1877–1878.pločice iz sultanovog mahfila odnesene u Moskvu
  7. 1913.artiljerijska oštećenja tokom opsade Edirnea
  8. 1982–1984.restauracija; otkriven oslikani ukras mujezinskog mahfila
  9. 2011.UNESCO-va svjetska baština
  10. 2021–2026.temeljita restauracija; ponovo otvorena 18. februara 2026.

Kompleks i džamija danas

Džamija stoji unutar vanjskog zida, na uzvišenom zemljištu od oko 130 × 190 metara; njeno dvorište i molitvena dvorana mjere svako oko 60 × 44 metra. Kompleks (kulija) obuhvata darul-kurra, školu učenja Kur’ana u jugoistočnom uglu, danas Muzej fondacije Selimija (otvoren 2006), i darul-hadis, školu hadisa u sjeveroistočnom uglu, danas Muzej turske i islamske umjetnosti u Edirneu (otvoren 1925, ponovo 2012). Uz južnu stranu su mekteb i arasta, natkrivena čaršija; njih je možda dovršio Davud-aga.

UNESCO je 2011. upisao Džamiju Selimiju i njen društveni kompleks na listu svjetske baštine. Temeljita restauracija počela je u novembru 2021; nakon oko četiri godine džamija je 18. februara 2026, u ramazanu, ponovo otvorena za namaz, prvim zajedničkim ikindija-namazom. Prema Habertürku, godišnje je posjeti više od milion ljudi. Od 1982. do 1995. bila je prikazana na poleđini turske novčanice od 10.000 lira.

Tekst je napisala redakcija Prayer Time na osnovu navedenih izvora.

Pomozi da stranica ove džamije bude potpuna

Imaš njenu fotografiju ili znaš vrijeme džume, adresu ili nešto iz njene historije?

Kibla od džamije

147,1° jug-jugoistok

Udaljenost do Kabe: 2.572 km

Kibla-mapa s ove džamije →Na mapi džamija →

Podaci

  • Edirne, Turska
  • 41.67806, 26.55923
  • Izgrađena 1575.

Vaktija za Edirne danas

  • Zora06:28
  • Izlazak sunca07:58
  • Podne13:04
  • Ikindija15:36
  • Akšam17:59
  • Jacija19:23

Vaktija →

Džamije u blizini

  1. Zehr-i Mar Camii
  2. Hıdır Ağa Cami
  3. Ali Atik Paşa Cami
  4. Selçuk Hatun Camii
  5. Eski Cami
  6. Sarıca Paşa Camii
  7. Yahya Bey Cami
  8. Sofu Beyazıt Cami

Najčešća pitanja

Gdje se nalazi Džamija Selimija?

Džamija Selimija se nalazi u mjestu Edirne, Turska. Tačne koordinate su 41.67806, 26.55923.

U kojem smjeru je kibla – Džamija Selimija?

Od ove džamije kibla je na 147,1° od geografskog sjevera (smjer: jug-jugoistok), a Kaba je udaljena 2.572 km.

Kada je izgrađena Džamija Selimija?

Prema dostupnim podacima, džamija je izgrađena 1575. godine.

Kada je danas vaktija za Edirne?

Danas, utorak, 17. novembar 2026., u mjestu Edirne: Zora 06:28, Izlazak sunca 07:58, Podne 13:04, Ikindija 15:36, Akšam 17:59, Jacija 19:23.

Izvori ovog teksta