Kuba džamija na jugu Medine smatra se prvom džamijom u historiji islama. Podignuta je 622. godine, kada je Poslanik ﷺ na Hidžri iz Mekke stigao u Kubu, naselje na ulazu u Medinu. Poslanik ﷺ ju je i kasnije redovno posjećivao, a današnja bijela džamija sa četiri minareta i 56 kupola djelo je arhitekte Abdel-Vahida el-Vakila iz 1986. godine.
Prva džamija u historiji islama
Na putu iz Mekke u Medinu 622. godine Poslanik ﷺ se najprije zaustavio u Kubi, naselju oko šest kilometara od tadašnje Medine. Tu je, prema predaji, postavljen temelj prve džamije u historiji islama. Grad je kasnije narastao i danas je Kuba dio Medine.
U Kur'anu, u suri Et-Tevba (9:108), spominje se džamija utemeljena na bogobojaznosti od prvog dana. Mnogi učenjaci ovaj ajet odnose upravo na Kuba džamiju, pa je ona poznata i kao Mesdžidu-t-takva.
Gradnja
Predaja kaže da je prvi kamen postavio sam Poslanik ﷺ, a za njim Ebu Bekr, Omer i Osman. Izvori se razlikuju u detaljima: prema jednima, džamiju je podigao Poslanik ﷺ, a prema drugima su je prvi muhadžiri iz Mekke i ensarije počeli graditi i prije njegovog dolaska.
Prva džamija bila je okrenuta prema Jerusalemu; kada je kibla promijenjena prema Kabi u Mekki, i ona je preuređena prema novoj kibli.
Fotografija: Muhammad Mahdi Karim, Tevfik Teker, Wurzelgnohm · GFDL 1.2, CC BY 3.0, CC0 · Wikimedia Commons · Wikimedia Commons
Poslanikove ﷺ posjete
I nakon što se nastanio u Medini, Poslanik ﷺ je redovno odlazio u Kubu i u njoj klanjao dva rekata. Abdullah ibn Omer prenosi:
„Svake subote bi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nekada jašući, a nekada pješice, odlazio u džamiju Kuba.“
Ibn Omer je, prema istoj predaji, i sam činio isto – i mnogi posjetioci Medine i danas dolaze u Kubu da u njoj klanjaju.
Kroz stoljeća
Džamiju je proširio halifa Osman, a zatim i emevijski vladari; u vrijeme Omera ibn Abdulaziza dobila je prvi minaret. Kasnije su je obnavljali Zengidi, Memluci i Osmanlije – sultan Sulejman obnovio je minaret i strop, a Mahmud II i Abdulmedžid I proveli su velike obnove u prvoj polovini 19. stoljeća.
Godine 1968. vanjski zidovi su obnovljeni, dodan je ulaz za žene, a samostojeći minaret uključen je u zgradu; džamija je tada imala oblik kvadrata od 40 × 40 metara.
Današnja džamija
Kralj Fahd postavio je 3. novembra 1984. kamen temeljac potpuno nove džamije, koju je projektovao egipatski arhitekt Abdel-Vahid el-Vakil. Stara zgrada je srušena, a nova je otvorena 2. novembra 1986. godine.
Molitveni prostor raspoređen je oko središnjeg dvorišta, sa šest velikih kupola na snopovima stubova – ukupno džamija ima 56 kupola i četiri minareta. Dvorište je popločano crnim, crvenim i bijelim mramorom, minber i mihrab su od bijelog mramora, a džamija ima sedam glavnih ulaza. Prostor za žene na sjeveru, na dva sprata, prima oko 7.000 žena; tu su i stanovi za imame i mujezine te biblioteka.
- 622.osnivanje džamije u Kubi
- 644–656.proširenje halife Osmana
- 684.proširenje u vrijeme Abdulmelika ibn Mervana
- 705–715.obnova Velida I
- 717–720.Omer ibn Abdulaziz: prvi minaret
- 1044.novi mihrab
- 1160.obnova zengidskog vezira Džemaludina el-Isfahanija
- 1333.obnova memlučkog sultana en-Nasira Muhammeda
- 1476.obnova sultana Kajtbeja
- 1543.sultan Sulejman obnavlja minaret i strop
- 1829–1840-ihvelike obnove Mahmuda II i Abdulmedžida I
- 1968.obnova kralja Fejsala, 40 × 40 m
- 1984–1986.nova džamija Abdel-Vahida el-Vakila
- 2022.najavljeno proširenje na 50.000 m²
Novo proširenje
U aprilu 2022. najavljeno je proširenje koje bi površinu džamije povećalo deset puta, na oko 50.000 m², a kapacitet na 66.000 vjernika. Od marta 2023. brigu o džamiji vodi Uprava za razvoj regije Medine.
Tekst je napisala redakcija Prayer Time na osnovu navedenih izvora.


