Džamija imama Muhammeda ibn Abdulvehhaba, poznata kao Državna džamija Katara, stoji na uzvišenju u četvrti el-Džubejlat, sjeverno od centra Dohe. Otvorena je 16. decembra 2011. kao najveća džamija u zemlji, a njen izgled nadahnut je tradicionalnom katarskom gradnjom i starom džamijom el-Kubejb iz 1878. godine. Desetine kupola nad lukovima od pješčanika vide se izdaleka, a džamija je danas središte molitve i učenja u katarskoj prijestolnici.
Državna džamija Katara
Džamija se uzdiže na brežuljku u četvrti el-Džubejlat, sjeverno od centra Dohe, i vidi se izdaleka. Najveća je i najpoznatija džamija u Kataru: u njoj predaju istaknuti učenjaci, klanjaju se džume i ramazanske teravije, a noću je cijela osvijetljena.
Ime je dobila po Muhammedu ibn Abdulvehhabu, učenjaku iz 18. stoljeća iz Nedžda, u središnjoj Arabiji. U vodičima i u svakodnevnom govoru zove se i Državna džamija (State Mosque).
Uzor: stara džamija el-Kubejb
Prema katarskoj novinskoj agenciji QNA, izgled džamije nadahnut je džamijom el-Kubejb, koju je 1878. u Dohi podigao šejh Džasim ibn Muhammed Al Sani, osnivač modernog Katara. Ta stara džamija građena je od kamena i gipsa, s otvorenim dvorištem, četiri trijema okrenuta prema kibli i 44 kupole na stubovima – tradicionalni katarski raspored koji nova džamija ponavlja u mnogo većem mjerilu.
Džamija el-Kubejb srušena je početkom 1960-ih i zamijenjena betonskom zgradom, koja je za dvadesetak godina dotrajala. Godine 2009. odlučeno je da se obnovi po izvornim mjerama i bez modernih materijala, a ponovo je otvorena 2012. Tradicija se vidi i u detaljima nove džamije: prema Wikipediji, izgled njenih vodnih instalacija nadahnut je jednim od tradicionalnih izvora pitke vode u Kataru.
Fotografija: Alex Sergeev (www.asergeev.com) · CC BY-SA 3.0 · Wikimedia Commons · Wikimedia Commons
Kupole, kamen i dvorišta
Nad središnjom molitvenom salom je 28 velikih kupola, a nad vanjskim dvorištem 65 manjih, koje natkrivaju trijemove i daju im hlad. Ukupan broj izvori navode različito: Visit Qatar i Gulf Times navode 93, Wikipedia 96 (računajući i dvije male kupole iznad mihraba i kupolu minareta), a stranica nagrade Al-Fozan 99 – dok portal Marhaba izričito kaže da ih nije 99.
Fasada je od pješčanika, s nizom lukova, a dvorišta i trijemove pokriva uglačan mramor boje zemlje, koji ljeti hladi pod nogama. Od istoka prema kibli redaju se vanjsko dvorište, trijemovi, unutrašnje dvorište i molitvena sala; u džamiju vode tri glavna i 17 bočnih ulaza, a zgrada ima tri nivoa i jedan minaret. Mihrab, visok 11 metara, obložen je bijelim mramorom, s imenom Allaha ﷻ u gornjem dijelu, a salu osvjetljava 28 bakrenih lustera na visini od 14 metara.
Prema stranici nagrade Abdullatif Al-Fozan za arhitekturu džamija, projekat je izradio biro Arab Engineering Bureau, a vlasnik je katarsko Ministarstvo vakufa i islamskih poslova.
Gradnja i otvaranje
Radovi su, prema QNA, počeli krajem 2006. godine. Džamiju je 16. decembra 2011. otvorio tadašnji emir, šejh Hamad ibn Halifa Al Sani. Kompleks zauzima oko 175.000 m² zemljišta, od čega je 19.565 m² izgrađeno (neki izvori navode 19.550 m²), a okružuje ga zeleni pojas od 47.362 m².
U tom pojasu raste 1.642 stabla, uglavnom domaćeg sidra, koje navodnjava vlastita vodovodna mreža. Uz džamiju je parking za oko 3.000 automobila, a stepenice i rampe s tri strane povezuju vanjske površine s nivoom dvorišta, i za osobe s invaliditetom.
- 1878.šejh Džasim ibn Muhammed podiže džamiju el-Kubejb u Dohi
- početak 1960-ihstara džamija el-Kubejb srušena i zamijenjena betonskom
- kraj 2006.počinju radovi na novoj džamiji
- 2009.odluka da se el-Kubejb obnovi po izvornim mjerama
- 16. 12. 2011.emir Hamad ibn Halifa Al Sani otvara džamiju
- 2012.obnovljena džamija el-Kubejb ponovo otvorena
Džamija danas
Kapacitet se u izvorima navodi različito. Prema QNA i Wikipediji, klimatizovana muška sala prima oko 11.000 vjernika, ženska oko 1.200, a s dvorištima džamija prima oko 30.000; Gulf News je naveo do 10.000, a stranica nagrade Al-Fozan 12.390. U džamiji su tri biblioteke, prostorije za hifz Kur'ana te odvojeni prostori za namaz i abdest za muškarce i žene, a prema portalu Marhaba svakog četvrtka nakon večernjeg namaza drži se javno predavanje.
Dnevni namazi, džuma i teravije okupljaju ovdje vjernike iz cijele Dohe – u džamiji se svakodnevno živi ono na čemu, prema riječima Poslanika ﷺ, počiva islam:
„Islam je izgrađen na pet temelja: svjedočenju da nema istinskog boga osim Allaha, i da je Muhammed Njegov rob i poslanik…“
Poslanik ﷺ potom nabraja obavljanje namaza, davanje zekata, hadž Kući i post ramazana. Izvan vremena namaza džamija je otvorena i za posjetioce u pristojnoj odjeći; prema Visit Qatar, ženama se po potrebi daju marame i abaje.
Tekst je napisala redakcija Prayer Time na osnovu navedenih izvora.

