Džamija Habib-i Nedždžar
Fotografija: GrandEscogriffe · CC BY-SA 4.0 · Wikimedia Commons · ↗

Džamija · Antakya, Turska

Džamija Habib-i Nedždžar

Habib-i Neccar Camii

Izgrađena 638.

Džamija Habib-i Nedždžar stoji u starom središtu Antakije, drevne Antiohije, u podnožju brda Silpius na jugu Turske. Nosi ime Habiba stolara, kojeg predaja poistovjećuje s vjernikom iz sure Ja-sin koji je pozivao svoj narod da slijedi poslanike, i često se opisuje kao prva džamija podignuta u Anadoliji, nakon muslimanskog osvajanja Antiohije. Teško oštećena u potresima 6. februara 2023, obnovljena je i ponovo otvorena za namaz 27. decembra 2025.

Habib stolar i njegov narod

Sura Ja-sin (36:13–27) govori o gradu kojem su poslani poslanici. Njegovi stanovnici su ih odbili, a onda je s kraja grada dotrčao jedan čovjek, pozvao svoj narod da slijedi poslanike i zbog svog vjerovanja bio ubijen, nakon čega je ušao u Džennet. Mufessiri taj grad poistovjećuju s Antiohijom, a čovjeka nazivaju Habib, s nadimkom en-Nedždžar – stolar, iako se razilaze oko imena njegovog oca i njegovog zanata.

Enciklopedija islama TDV napominje da hadisi ne govore ništa o mjestu tog grada, vremenu događaja ni identitetu tog čovjeka, te da se njegov grob pripisuje na više mjesta – jedno od njih je ispod ove džamije. Habibov poziv narodu podsjeća na riječi Poslanika ﷺ:

„Ko poziva u dobro imat će nagradu onih koji ga čine, a to njihovu nagradu neće umanjiti…“

Antiohija i osvajanje

Antiohija na rijeci Orontes (Asi) bila je jedan od velikih gradova rimskog i bizantskog Istoka. Muslimanska vojska pod vodstvom Ebu Ubejde ibn el-Džerraha, u doba halife Omera, zauzela ju je u prvim godinama širenja islama u Šam: izvori navode 636, 637. ili 638. godinu. Prema predaji, džamija je podignuta nakon osvajanja kao njegov simbol, na mjestu gdje je Habib pao kao šehid.

U antičko doba na tom mjestu je najvjerovatnije stajao paganski hram, a u kršćansko doba postao je crkva, prema engleskoj Wikipediji posvećena Ivanu Krstitelju. Wendy Mayer i Pauline Allen pretpostavile su da je to bila nekadašnja Kasijanova crkva, ali to nije sigurno. Turske enciklopedije i štampa džamiju nazivaju prvom džamijom u Anadoliji.

  • Džamija Habib-i Nedždžar – Habib'i Neccar Mosque, Antakya, Turkey

Fotografija: Nedim Ardoğa · CC BY-SA 4.0 · Wikimedia Commons · Wikimedia Commons

Gradnja

Kompleks je raspoređen oko dvorišta u obliku trapeza: džamija je na južnoj strani, turbeta, sobe i monumentalni portal na istočnoj, medresanske sobe i šadrvan na sjevernoj. Molitveni prostor je pravougaon, sa središnjom kupolom ispred mihraba koja počiva na četiri prelomljena luka i velikim pandantivima, a s obje strane su prostori s krstastim svodovima. Unutra stoji pet stubova sa stalaktitnim kapitelima; četiri su, izgleda, preuzeta sa neke starije antičke građevine.

Minaret, prislonjen uz sofe pred ulazom, ima kvadratnu osnovu, poligonalno tijelo, drveni šerefet i krov u obliku kišobrana. Kada su Osmanlije u 19. stoljeću obnavljale džamiju, sačuvale su stariji minaret; enciklopedija KÜRE ga datira u 17. stoljeće. U kibla-zidu se u kutiji iz 1940–1941. čuva Sakal-i šerif – vlas za koju se vjeruje da je iz brade Poslanika ﷺ.

Predaja Habibov kabur smješta ispod džamije: KÜRE opisuje dvospratno turbe sa sarkofazima koji se pripisuju Habibu i Šem’unu es-Safi (apostolu Petru) te „dvostruko turbe“ koje se pripisuje poslanicima Jahji i Junusu. Wikipedia ova pripisivanja navodi kao mogućnosti.

Kroz stoljeća

Sa svakom promjenom vlasti u Antiohiji zgrada je postajala čas crkva, čas džamija. Bizantinci su ponovo zauzeli grad 969. (KÜRE navodi 968.), Seldžuci 1084, a krstaši 1098. godine. I pod franačkom vlašću, početkom 13. stoljeća, geograf Jakut el-Hamevi spominje Habibovo turbe kao mjesto koje ljudi posjećuju. Godine 1268. mamelučki sultan Bejbars zauzeo je Antiohiju, i zgrada je ponovo postala džamija.

Engleska Wikipedia navodi da natpis bilježi obnovu 1275. godine, ubrzo nakon Bejbarsa; turski inventar kulturne baštine stihovani natpis nad vratima molitvenog prostora čita kao obnovu iz 1275. po Hidžri, odnosno 1858. godine. Veliki potres – prema Wikipediji 1853, prema KÜRE 1854. – srušio je džamiju, a obnovljena je u osmanskom stilu, prema KÜRE po naredbi sultana Abdulmedžida. Godine 1280. po Hidžri (1863.) stanovnici grada dovršili su ukrase istočnog portala.

  1. 636–638.osvajanje Antiohije; prva džamija na ovom mjestu
  2. 969.Bizantinci ponovo zauzimaju grad: zgrada postaje crkva (KÜRE: 968.)
  3. 1084.Seldžuci: ponovo džamija
  4. 1098.krstaši: ponovo crkva
  5. 1268.sultan Bejbars zauzima Antiohiju: ponovo džamija
  6. 17. st.minaret (prema KÜRE)
  7. 1853. ili 1854.potres ruši džamiju; osmanska obnova
  8. 1858. i 1863.natpisi o obnovi (1275. h.) i o istočnom portalu (1280. h.)
  9. 6. 2. 2023.potresi u Kahramanmarašu teško oštećuju džamiju
  10. 27. 12. 2025.ponovo otvorena nakon obnove započete u septembru 2023.

Džamija danas

Potresi s epicentrom u Kahramanmarašu 6. februara 2023. pogodili su Antakiju punom snagom. Posljednji akšamski ezan s džamije proučen je uvečer 5. februara; potresi su je u velikoj mjeri srušili, a sjeverni zid je teško oštećen. U septembru 2023. Generalna direkcija za vakufe i Gradska općina Konya počele su njenu obnovu.

Kamenje zidova, mihrab i mimber su numerisani i sklonjeni; oko 10.000 klesanih kamenova je razvrstano i ponovo ugrađeno, a 181 arhitektonski dio spašen iz ruševina vraćen je na svoje mjesto. Kibla-zid i zapadni zid su ponovo zidani, kupola je obnovljena prema izvornom planu, a minaret ojačan. Prema riječima gradonačelnika Konye, nosive grede i kupola izrađene su od drveta kako bi se konstrukcija olakšala.

Džamija je ponovo otvorena za namaz 27. decembra 2025, i ezan se s nje opet čuo nakon tri godine. U ramazanu 2026. bila je puna na prvim teravijama nakon potresa.

Tekst je napisala redakcija Prayer Time na osnovu navedenih izvora.

Pomozi da stranica ove džamije bude potpuna

Imaš njenu fotografiju ili znaš vrijeme džume, adresu ili nešto iz njene historije?

Kibla od džamije

166,8° jug-jugoistok

Udaljenost do Kabe: 1.681 km

Kibla-mapa s ove džamije →Na mapi džamija →

Podaci

  • Antakya, Turska
  • 36.20155, 36.16553
  • Izgrađena 638.

Vaktija za Antakya danas

  • Zora05:45
  • Izlazak sunca07:07
  • Podne12:25
  • Ikindija15:11
  • Akšam17:33
  • Jacija18:50

Vaktija →

Džamije u blizini

  1. Saramih Camii
  2. Ahmediye Camii, Antakya
  3. Antakya Ulu Camii
  4. Ağca Camii
  5. Fahri Öksüz Camii
  6. Bekir Karabay Camii
  7. Durmuş Debboğlu Camii
  8. Hacı Tevfik Sabuncu CamiCumhuriyet Caddesi

Najčešća pitanja

Gdje se nalazi Džamija Habib-i Nedždžar?

Džamija Habib-i Nedždžar se nalazi u mjestu Antakya, Turska. Tačne koordinate su 36.20155, 36.16553.

U kojem smjeru je kibla – Džamija Habib-i Nedždžar?

Od ove džamije kibla je na 166,8° od geografskog sjevera (smjer: jug-jugoistok), a Kaba je udaljena 1.681 km.

Kada je izgrađena Džamija Habib-i Nedždžar?

Prema dostupnim podacima, džamija je izgrađena 638. godine.

Kada je danas vaktija za Antakya?

Danas, utorak, 17. novembar 2026., u mjestu Antakya: Zora 05:45, Izlazak sunca 07:07, Podne 12:25, Ikindija 15:11, Akšam 17:33, Jacija 18:50.

Izvori ovog teksta