Džamija el-Markaz el-Islami
Fotografija: Si Gam · CC BY-SA 4.0 · Wikimedia Commons · ↗

Džamija · Makassar, Indonezija

Džamija el-Markaz el-Islami

Masjid Al-Markaz Al Islami

Izgrađena 1996.

Džamija el-Markaz el-Islami u Makassaru, na indonežanskom ostrvu Sulavesi, srce je velikog islamskog centra – njeno arapsko ime i znači „Islamski centar“. Pokrenuo ju je general M. Jusuf, a projektovao arhitekt Ahmad Noe’man; građena je od 1994. do 1996. na zemljištu nekadašnjeg kampusa Univerziteta Hasanuddin. S minaretom visokim 84 metra i, prema izvorima, prostorom za do 50.000 vjernika, jedna je od najvećih džamija istočne Indonezije.

Ideja generala Jusufa

Inicijator džamije bio je general M. Jusuf (Andi Muhammad Jusuf Amir), od 1978. do 1983. ministar odbrane i sigurnosti Indonezije. Prema studiji Husnul Fahimah Ilyas (Balai Litbang Agama Makassar, 2013), ideju o velikom islamskom centru dobio je 1989. godine, dok je predvodio indonežanske hadžije kao emir hadža. Za mjesto je odabran Makassar, jer je središnja tačka istočne Indonezije, a njegovi stanovnici su poznati po pobožnosti.

Dana 3. marta 1994. Jusuf je plan predstavio ministrima i privrednicima na sastanku u Džakarti, i istog dana osnovana je fondacija Yayasan Islamic Centre, koja i danas upravlja džamijom. Za gradnju je izabrano zemljište nekadašnjeg kampusa Univerziteta Hasanuddin u četvrti Baraya, u središtu grada: prema studiji i portalu Good News From Indonesia oko 10 hektara (engleska Wikipedia navodi 10.000 m²). Univerzitet je za njega dobio 100 hektara zemlje za praksu, koju je osigurala pokrajinska vlast.

Arhitekt i izgled

Džamiju je projektovao Ahmad Noe’man, arhitekt s Tehnološkog instituta u Bandungu (ITB), autor džamije Salman na tom institutu i mnogih drugih džamija u Indoneziji, ali i jedne džamije u Sarajevu. U popisu njegovih radova ITB je navodi kao džamiju el-Markaz el-Islami u Ujung Pandangu – kako se Makassar tada zvao.

Prema izvorima, oblik džamije inspirisan je Mesdžidom el-Haramom u Mekki i Poslanikovom džamijom u Medini, ali i domaćom tradicijom: džamija nema kupolu, a njen kvadratni krov u obliku pupoljka podsjeća na džamiju Katangka u Gowi, jednu od najstarijih na Južnom Sulavesiju, i na tradicionalne kuće naroda Bugis i Makassar. Krov je pokriven bakrom (talijanskom tegolom), a zidovi i podovi gornjih nivoa obloženi su granitom.

Mihrabski zid je od crnog granita, s kaligrafijom boje mesinga; iznad mihraba ispisan je 144. ajet sure el-Bekara, u kojem se vjernicima naređuje da se okrenu prema Mesdžidu el-Haramu. Minaret je visok 84 metra, presjeka 3 × 3 metra – prema studiji iz 2013. godine, samo metar niži od minareta Poslanikove džamije.

  • Džamija el-Markaz el-Islami – Masjid Al-Markaz Al-Islami di Makassar
  • Džamija el-Markaz el-Islami – Banda Aceh Grand Mosque
  • Džamija el-Markaz el-Islami – Great Mosque of Medan
  • Džamija el-Markaz el-Islami – Masjid Raya Ganting di Kota Padang, Sumatra Barat, Indonesia
  • Džamija el-Markaz el-Islami – Palembang Great Mosque
  • Džamija el-Markaz el-Islami – Masjid Menara Kudus Jawa Tengah Indonesia

Fotografija: Si Gam, Daniel Berthold, Rahmatdenas, fitri agung from Pekanbaru, Riau, Indonesia, Indonesia · CC BY-SA 4.0, CC BY-SA 3.0, CC BY 2.0, CC0 · Wikimedia Commons · Wikimedia Commons

Islamski centar: učenje, biblioteka, dawa

Glavna zgrada ima tri nivoa, ukupno 6.932 m². Prema studiji iz 2013, donji nivo od 2.916 m² zauzimaju uredi, sala, biblioteka, učionice, zadruga, ured Vijeća uleme Indonezije (MUI) za Južni Sulavesi i islamska mikrofinansijska ustanova (BMT); na srednjem nivou, iste površine, glavni je molitveni prostor, a na gornjem, od 1.100 m², molitveni prostor za žene.

Centar vodi kur’anske škole za djecu (TPA), vrtić i igraonicu za djecu od tri do pet godina, program od 40 sati za razumijevanje prijevoda Kur’ana i kurseve engleskog, arapskog, japanskog i njemačkog jezika. Biblioteka je, prema istoj studiji, imala desetine hiljada knjiga, otvorena je svaki dan osim praznikom i priređuje diskusije, mjesečne prikaze knjiga i sajmove knjiga. Dawa se širi i preko vlastite radio-stanice Al-Ikhwan – tada, prema studiji, jedinog džamijskog radija u Makassaru – i časopisa Mauziah.

Učenje je tako u samom temelju ove džamije. O onome ko traži znanje Poslanik ﷺ je rekao:

„Ko krene na put tražeći nauku, Allah će mu olakšati put do Dženneta.“

Historija gradnje

Prvi stub temelja zabijen je u maju 1994. – studija iz 2013. navodi 6. maj, a Good News From Indonesia 8. maj – u prisustvu dvojice ministara tadašnje vlade. Gradnju je početkom jula 1994. preuzela firma PT Adhi Karya; trajala je 17 mjeseci i koštala oko 14 milijardi rupija. Projekt je kao izvršni predsjednik fondacije vodio Jusuf Kalla. Temelj čini 450 stubova zabijenih 21 metar duboko.

Prema engleskoj Wikipediji, džamija je završena 12. januara 1996. General Jusuf je umro 8. septembra 2004. Za života je tražio da se džamija ne naziva njegovim imenom dok za to „ne dođe pravo vrijeme“; krajem decembra 2005. fondacija je na sastanku u Džakarti odlučila da se ona zove Al-Markaz Al-Islami Jenderal M. Jusuf. Izvori za to imenovanje navode i druge datume.

  1. 1989.general Jusuf na hadžu dobija ideju o islamskom centru
  2. 3. 3. 1994.u Džakarti osnovana fondacija Yayasan Islamic Centre
  3. 6. ili 8. 5. 1994.zabijen prvi stub temelja
  4. jul 1994.počinje gradnja (PT Adhi Karya)
  5. 12. 1. 1996.džamija završena
  6. 8. 9. 2004.umire general M. Jusuf
  7. kraj 2005.džamija dobija ime Al-Markaz Al-Islami Jenderal M. Jusuf

Džamija danas

Prema studiji iz 2013, u džamiju stane 10.000 vjernika, a s dvorištem i do 50.000 na bajram-namazu; engleska Wikipedia navodi najviše 10.000, a detikSulsel oko 50.000. U glavnom molitvenom prostoru vise četiri lustera od češkog kristala, teška četiri tone, a 16 zvučnika na minaretu prenose ezan u krugu od pet kilometara.

Pored namaza i džume, džamija organizuje svakodnevna predavanja poslije sabaha, podne i akšama, ramazanske programe i obuku za hadž, a i socijalne službe: zekat, podjelu kurbanskog mesa, pomoć pri dženazama, zajednička sunećenja i ambulantu. Smještena u Ulici Masjid Raya br. 57, u središtu Makassara, ona je jedna od najvažnijih tačaka vjerskog života grada i cijele istočne Indonezije.

Tekst je napisala redakcija Prayer Time na osnovu navedenih izvora.

Pomozi da stranica ove džamije bude potpuna

Imaš njenu fotografiju ili znaš vrijeme džume, adresu ili nešto iz njene historije?

Kibla od džamije

292,5° zapad-sjeverozapad

Udaljenost do Kabe: 9.147 km

Kibla-mapa s ove džamije →Na mapi džamija →

Podaci

  • Makassar, Indonezija
  • -5.13001, 119.42635
  • Izgrađena 1996.

Vaktija za Makassar danas

  • Zora04:14
  • Izlazak sunca05:37
  • Podne11:47
  • Ikindija15:11
  • Akšam17:58
  • Jacija19:12

Vaktija →

Džamije u blizini

  1. Masjid Raudhatul Muflihien
  2. Masjid Lailatul Qadri Pongtiku
  3. Masjid Da'watul Khaer Tama'jene
  4. Masjid Raya Makassar
  5. Masjid nurul ikhlas
  6. Tarbiyatul Aulad
  7. Masjid Bidayatul Falah SMK Negeri 5 Makassar
  8. Masjid Khalwatiah Nurul Masajid Kalukuang

Najčešća pitanja

Gdje se nalazi Džamija el-Markaz el-Islami?

Džamija el-Markaz el-Islami se nalazi u mjestu Makassar, Indonezija. Tačne koordinate su -5.13001, 119.42635.

U kojem smjeru je kibla – Džamija el-Markaz el-Islami?

Od ove džamije kibla je na 292,5° od geografskog sjevera (smjer: zapad-sjeverozapad), a Kaba je udaljena 9.147 km.

Kada je izgrađena Džamija el-Markaz el-Islami?

Prema dostupnim podacima, džamija je izgrađena 1996. godine.

Kada je danas vaktija za Makassar?

Danas, srijeda, 18. novembar 2026., u mjestu Makassar: Zora 04:14, Izlazak sunca 05:37, Podne 11:47, Ikindija 15:11, Akšam 17:58, Jacija 19:12.

Izvori ovog teksta