Çamlıca džamija (tur. Büyük Çamlıca Camii) stoji na brdu Çamlıca u Üsküdaru, na azijskoj strani Istanbula, i vidi se iz velikog dijela grada. Projektovale su je dvije arhitektice, Bahar Mızrak i Hayriye Gül Totu, a gradila se od 2013. do 2019. godine. Sa šest minareta i kupolom visokom 72 metra izvori je navode kao najveću džamiju u Turskoj, a uz nju su muzej, biblioteka, umjetnička galerija i konferencijska dvorana.
Na brdu iznad Bosfora
Brdo Çamlıca uzdiže se na azijskoj strani Istanbula, u općini Üsküdar. Njegov najviši vrh, Veliki Çamlıca, visok je 288 metara, a s njega se pruža pogled na južni dio Bosfora i ušće Zlatnog roga. Na brdu je javni park s velikim drvećem, cvjetnim vrtovima, fontanama i čajdžinicama u osmanskom stilu.
Džamija stoji na samom brdu i vidi se iz velikog dijela gradskog centra, pa je postala jedan od prepoznatljivih znakova istanbulske panorame. Planiranje ovog kompleksa počelo je još 2000. godine.
Arhitektice i gradnja
Džamiju su projektovale dvije arhitektice, Bahar Mızrak i Hayriye Gül Totu; njihov projekat osvojio je drugu nagradu na konkursu. Uzor im je bila klasična osmanska arhitektura i djela Mimara Sinana, a prema Wikipediji džamija je zamišljena tako da se mjeri sa Sinanovom Sulejmanijom. Njen vanjski izgled opisan je kao ogromna kutija spojena s dvorištem okruženim kolonadama.
Temelji su položeni u augustu 2013. – Küre enciklopedija navodi 6. odnosno 7. august – a gradnja je trajala gotovo šest godina. Prema Wikipediji, koštala je 110 miliona američkih dolara, tada oko 550 miliona turskih lira.
Fotografija: Dosseman, Mondo79 from Freiburg, Germany · CC BY-SA 4.0, CC BY 2.0 · Wikimedia Commons · Wikimedia Commons
Kupola, minareti i ezan
Glavna kupola visoka je 72 metra, što prema izvorima simbolizira 72 naroda Istanbula, a njen promjer od 34 metra podsjeća na broj 34, registarsku oznaku grada. Na vrhu kupole je alem visok 7,77 metara, širok 3,12 metara i težak 4,5 tone, sastavljen iz tri dijela; opisuje se kao najveći na svijetu i obojen je uz pomoć nanotehnologije. Glavna kapija visoka je 6,5 metara i teška 6 tona.
Šest minareta, prema izvorima, predstavljaju šest temelja vjerovanja (imana). Četiri, s po tri šerefe, visoka su po 107,1 metar – broj koji podsjeća na bitku kod Malazgirta 1071. godine – a dva, s po dvije šerefe, po 90 metara. Ovo je tek treća džamija u Turskoj sa šest minareta, nakon Sultan Ahmedove u Istanbulu i Sabancı džamije u Adani.
Unutrašnjost je svedena, oblikovana svjetlom, bojom, staklom, ornamentima i kaligrafijom. S minareta se pet puta dnevno uči ezan, a Poslanik ﷺ je podučio kako se na njega odgovara:
„Kada čujete muezina da uči ezan govorite ono što on govori, zatim donesite salavat na mene“
Od ideje do otvaranja
Ideja o velikoj džamiji na brdu Çamlıca razrađivala se od 2000. godine, a temelji su položeni u augustu 2013. Džamija je otvorena za namaz 7. marta 2019, a svečano otvorenje, uz prisustvo najviših državnih zvaničnika, održano je 3. maja 2019.
Brdo se i narednih godina mijenjalo: brojni radio i TV stubovi koji su ga prekrivali zamijenjeni su jednim tornjem Çamlıca, visokim 369 metara, otvorenim 29. maja 2021. U aprilu 2022. u kompleksu džamije otvoren je Muzej islamskih civilizacija, a iste godine radilo se na odvojku metro linije M5 od Üsküdara do stanice kod džamije.
- 2000.počinje planiranje
- august 2013.polaganje temelja
- 7. 3. 2019.džamija otvorena za namaz
- 3. 5. 2019.svečano otvorenje
- 29. 5. 2021.na brdu otvoren toranj Çamlıca, visok 369 m
- april 2022.otvoren Muzej islamskih civilizacija
- 2022.radovi na odvojku metro linije M5 do džamije
Džamija danas
Kapacitet se u izvorima razlikuje: Wikipedia navodi do 63.000 vjernika, Küre enciklopedija 65.000, a u danima velikih okupljanja više od 70.000. Daily Sabah je pred otvaranje naveo oko 60.000: 25.000 u unutrašnjosti, 12.500 u unutrašnjem i 22.500 u vanjskom dvorištu. Za žene su predviđeni posebna abdesthana, poseban lift do molitvenog prostora i prostor za djecu, a ženski dio u središnjoj dvorani prima do 600 vjernica.
Kompleks je i kulturno središte. Muzej islamskih civilizacija ima, prema Küre enciklopediji, 10.000 m² izložbenog prostora i više od 600 djela (Daily Sabah je naveo 11.000 m²). Tu su i biblioteka od 3.000 m², umjetnička galerija od 3.500 m², konferencijska dvorana s 1.071 mjestom, osam umjetničkih radionica i podzemna garaža za 3.500 vozila.
Tekst je napisala redakcija Prayer Time na osnovu navedenih izvora.







